Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Jovan Cvijić

Jovan Cvijić

jovan-cvijic

Jovan Cvijić je rođen 11. oktobra (29. septembra po starom kalendaru) 1865. godine u Loznici. Otac mu se zvao Todor Cvijić, po zanimanju trgovac. Majka mu se zvala Marija, rođena Avramović, iz Korenite, sela u oblasti Jadar, što se nalazi blizu manastira Tronoše i Tršića rodnog sela Vuka Karadžića. Osnovnu školu je završio u Loznici, a nižu gimnaziju u Loznici i Šapcu. Višu gimnaziju je završio u Beogradu, u Prvoj beogradskoj gimnaziji.

Po završetku gimnazije, 1884. godine, hteo je da studira medicinu u inostranstvu, međutim loznička opština nije mogla da stipendira njegovo školovanje u inostranstvu. Tada mu je njegov profesor iz šabačke gimnazije Vladimir Karić, predložio da sluša studije geografije na Velikoj školi u Beogradu. Cvijić ga je poslušao i iste godine upisao Prirodno-matematički odsek Velike škole u Beogradu. Ove studije je završio 1888. godine. Jednu školsku godinu 1888/89. je radio kao predavač u Drugoj beogradskoj gimnaziji. Potom je 1889. upisao studije fizičke geografije i geologije na Bečkom univerzitetu kao državni pitomac. Studije u Beču je završio 1892. a već 1893. godine je doktorirao na istom univerzitetu sa tezom „Das Karstphänomen“.

Marta 1893. postao je redovni profesor Filozofskog fakulteta Velike škole u Beogradu. U prvo vreme predavao je fizičku geografiju i etnografiju, a zatim samo geografiju.

Naukom se počeo baviti još kao student Velike škole i tada je nastao njegov rad „Prilog geografskoj terminologiji našoj“, a nastavio kao srednjoškolski profesor i bečki student proučavajući kraške pojave u istočnoj Srbiji, Istri i Jadranskom primorju i na osnovu toga objavio više radova i svoju disertaciju. Čitav život posvetio je proučavanju Srbije i Balkanskog poluostrva, putujući skoro svake godine po Balkanu.

Osim čisto geografskih proučavanja, bavio se i geologijom (geomorfologijom, tektonikom, paleogeografijom, neotektonikom). Njegova monografija o karstu izazvala je veoma povoljne ocene u evropskim naučnim krugovima, a pristupna akademska beseda o strukturi i podeli planina Balkanskog poluostrva na osnovu geološko-tektonske građe proslavila ga je kao prvog južnoslovenskog geotektoničara. I u geografskim delima Cvijić je uvek uključivao geologiju. Dvotomna „Geomorfologija“ ni danas nije izgubila aktuelnost i predstavlja izvanrednu polaznu osnovu u savremenim proučavanjima. Bavio se proučavanjem balkanskih psiholoških tipova.

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top