Naslovna » Porodica » Saveti za mame i tate » Naša porodica

Naša porodica

Naša porodica u proseku ima ispod jednog deteta. Spadamo u najstarije stanovništvo na svetu.

Svake godine u Srbiji umre 30.000 ljudi više nego što ih se rodi. Godišnje nestaje jedan manji grad.

kk

 

Naša porodica

Godine 2050. biće nas isti broj kao 1950. Naša porodica u proseku ima ispod jednog deteta. Spadamo u najstarije stanovništvo na svetu. Za to vreme izostaju ozbiljne državne mere za biološku obnovu stanovništva.

Iako Srbija nije u klasičnoj vrsti rata, kada pogledamo statistike po pitanju narkomanije, alkoholizma, samoubistava, kocke, možemo reći da smo u neobjavljenom ratu, koji ozbiljno razara telesno i duhovno zdravlje naše nacije.

Stare i nove bolesti zavisnosti, kao i drugi oblici socijalnih problema, označavaju zapravo krizu smisla života i odsustvo pozitivnih vrednosnih ideala. Virtuelna realnost u kojoj mladi žive (svet televizije, videoigrica i internet tehnologija), bez radnih navika, igre i fizičkih aktivnosti, boravka u prirodi preti da našu decu potpuno odvoji od stvarnosti, životnih obaveza i radosti.

Vreme u kome živimo čini nas, takođe, svedocima različitih pokušaja omalovažavanja i obesmišljavanja najvećih civilizacijskih vrednosti, tri najvrednije uloge čoveka: ulogu roditelja, ulogu deteta i ulogu supružnika.

Naša porodica

U svojoj borbi za egzistenciju ljudi se zatvaraju, čak i unutar tzv. proširene porodice, jer užu porodicu čine roditelji i deca, a proširena su tetke, ujaci, stričevi… Nekada se nije moglo zamisliti da se jednom nedeljno čak proširena porodica sastane, a danas se ne sastaje ni uža porodica.

Možda je centralni problem što imamo prekid u kontinuitetu, neke stvari su zaboravljene, prosto se smatra da su otišle u muzeje a zapravo su to večne vrednosti. Toplina kućnog ognjišta, zajedničkog obroka makar jednom dnevno su dragoceni, tada ukućani razmene informacije i šta se kome dešavalo u toku dana. Naravno, to je i prilika da se posavetuju, dogovore, uteše.

Žene su emancipacijom dobile i jedno veliko breme: žena je zajedno sa mužem borac za egzistenciju i za materijalno. Pri tome, majci ostaje njena dužnost pripremanja obroka, brige oko spremanja, oblačenja i vrlo često pomoć u obrazovanju dece pada na njena leđa.

Prosto se još uvek smatra sve što je vezano za decu – to je ženski posao, muškarci imaju izgovor da se bore za egzistenciju i ne sagledavaju dovoljno koliko žena danas ima obaveza. A gde su tu deca? Deca su često prepuštena sama sebi i to je problem. Roditelji smatraju da će ih “dovaspitati” škola. Vrlo često  profesori i nastavnici govore da roditelji dovedu decu i kažu: „Vaše je da ih vaspitavate“.

A vaspitanje kreće od momenta rođenja deteta, takoreći i pre, jer dok majka nosi dete u stomaku mora sa njim da komunicira, razgovara i obraća mu se i već ima neku ideju kako će s njim po rođenju. Prenatalni period je jako važan.

Majčinska ljubav, majčinska briga, majčinska podrška je neophodna…>>

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top