Naslovna » Obrazovanje » Informator obrazovanja » Novi zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju

Novi zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju

IV. Programi i organizacija obrazovno-vaspitnog rada

Programi

Član 23.
Obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na osnovu školskog programa, u skladu sa Zakonom.
Škola može da ostvaruje i:

  1. školski program za obrazovanje odraslih;
  2. školski program za muzičko obrazovanje;
  3. školski program za baletsko obrazovanje;
  4. individualni program srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine za učenike koji ne poznaju jezik na kojem se izvodi nastava;
  5. predškolski program, odnosno pripremni predškolski program;
  6. druge programe usmerene na unapređivanje i povećanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada.

Model centar

Član 24.
Model centar je škola, koja unutar školskog programa ostvaruje i druge programe i aktivnosti usmerene na unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada, povećanje kvaliteta i dostupnosti obrazovanja i vaspitanja.
Bliže uslove na osnovu kojih škola stiče status model centra i druga pitanja od značaja za rad model centra propisuje ministar.

Nastavni predmeti

Član 25.
U školi se izučavaju nastavni predmeti propisani nastavnim planom i programom, u skladu sa Zakonom.

Nastavni predmeti jesu:

  1. obavezni predmeti;
  2. izborni predmeti propisani Zakonom i nastavnim planom i programom;
  3. i fakultativni predmeti, u skladu sa školskim programom.

U privatnoj školi, umesto izbornih predmeta propisanih nastavnim planom i programom, škola može da realizuje nastavu drugih predmeta prema školskom programu.

Razvojni plan

Član 26.
Škola donosi razvojni plan u skladu sa Zakonom i ovim zakonom.
Razvojni plan škole sadrži i:

  1. mere unapređivanja obrazovno-vaspitnog rada na osnovu analize rezultata učenika na završnom ispitu;
  2. mere za unapređivanje dostupnosti odgovarajućih oblika podrške i razumnih prilagođavanja i kvaliteta obrazovanja i vaspitanja za decu i učenike kojima je potrebna dodatna podrška;
  3. mere prevencije nasilja i povećanja saradnje među učenicima, nastavnicima i roditeljima;
  4. mere prevencije osipanja učenika;
  5. druge mere usmerene na dostizanje ciljeva obrazovanja i vaspitanja koji prevazilaze sadržaj pojedinih nastavnih predmeta;
  6. plan pripreme za završni ispit;
  7. plan uključivanja škole u nacionalne i međunarodne razvojne projekte;
  8. plan stručnog usavršavanja nastavnika, stručnih saradnika i direktora;
  9. mere za uvođenje inovativnih metoda nastave, učenja i ocenjivanja učenika;
  10. plan napredovanja i sticanja zvanja nastavnika i stručnih saradnika;
  11. plan uključivanja roditelja, odnosno staratelja u rad škole;
  12. plan saradnje i umrežavanja sa drugim školama i ustanovama;
  13. druga pitanja od značaja za razvoj škole.

Razvojni plan sadrži i merila za praćenje ostvarivanja razvojnog plana.
Razvojni plan služi kao oslonac za izradu školskog programa i godišnjeg plana rada škole.

Školski program

Član 27.
Školski program je dokument na osnovu kojeg se ostvaruje razvojni plan i ukupan obrazovno-vaspitni rad u školi.
Školski program predstavlja osnovu na kojoj svaki nastavnik i stručni saradnik planira i realizuje svoj rad.
Školski program omogućava orijentaciju učenika i roditelja, odnosno staratelja u izboru škole, praćenje kvaliteta obrazovno-vaspitnog procesa i njegovih rezultata, kao i procenu individualnog rada i napredovanja svakog učenika.
Školski program se donosi na osnovu nastavnog plana i programa u skladu sa Zakonom.
Pojedini delovi školskog programa inoviraju se u toku njegovog ostvarivanja.
Škola objavljuje školski program u skladu sa Zakonom i opštim aktom škole.

Školski program sadrži:

  1. ciljeve školskog programa;
  2. nastavni plan osnovnog obrazovanja i vaspitanja;
  3. programe obaveznih i izbornih predmeta po razredima, sa načinima i postupcima za njihovo ostvarivanje;
  4. program dopunske i dodatne nastave;
  5. program kulturnih aktivnosti škole;
  6. program školskog sporta i sportskih aktivnosti;
  7. program zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i programi prevencije drugih oblika rizičnog ponašanja;
  8. program slobodnih aktivnosti učenika;
  9. program profesionalne orijentacije;
  10. program zdravstvene zaštite;
  11. program socijalne zaštite;
  12. program zaštite životne sredine;
  13. program saradnje sa lokalnom samoupravom;
  14. program saradnje sa porodicom;
  15. program izleta, ekskurzija i nastave u prirodi;
  16. program rada školske biblioteke;
  17. način ostvarivanja drugih oblasti razvojnog plana škole koji utiču na obrazovno-vaspitni rad.

Individualni obrazovni planovi svih učenika koji se obrazuju po individualnom obrazovnom planu čine prilog školskog programa.
Kada škola realizuje fakultativni predmet, njegov program sastavni je deo školskog programa.
Sastavni deo školskog programa je i program bezbednosti i zdravlja na radu koji obuhvata zajedničke aktivnosti škole, roditelja, odnosno staratelja i jedinice lokalne samouprave, usmerene na razvoj svesti za sprovođenje i unapređivanje bezbednosti i zdravlja na radu.
Školski program za obrazovanje odraslih, školski program za muzičko obrazovanje i vaspitanje, školski program za baletsko obrazovanje i vaspitanje, predškolski program, odnosno pripremni predškolski program deo su školskog programa kada ih škola ostvaruje.
U okviru školskog programa osnovna muzička, odnosno osnovna baletska škola može da ostvaruje i program muzičkog, odnosno baletskog vaspitanja i obrazovanja za decu predškolskog uzrasta u trajanju do jedne godine.
U okviru školskog programa, za decu i učenike koji ne poznaju srpski jezik, škola može da realizuje i program za sticanje elementarnih znanja iz srpskog jezika.

Načela izrade školskog programa

Član 28.
Školski program utemeljen je na načelima:

  1. usmerenosti na procese i ishode učenja;
  2. zasnovanosti na standardima, uz sistematsko praćenje i procenjivanje kvaliteta programa;
  3. uvažavanja uzrasnih karakteristika u procesu sticanja znanja i veština, formiranja stavova i usvajanja vrednosti kod učenika;
  4. horizontalne i vertikalne povezanosti u okviru predmeta i između različitih nastavnih predmeta;
  5. poštovanja individualnih razlika među učenicima u pogledu načina učenja i brzine napredovanja, kao i mogućnosti ličnog izbora u slobodnim aktivnostima;
  6. zasnovanosti na participativnim, kooperativnim, aktivnim i iskustvenim metodama nastave i učenja;
  7. uvažavanja iskustva, učenja i znanja koja učenici stiču van škole i njihovo povezivanje sa sadržajima nastave;
  8. razvijanja pozitivnog odnosa učenika prema školi i učenju, kao i podsticanja učenikovog interesovanja za učenje i obrazovanje u toku celog života;
  9. korišćenja pozitivne povratne informacije, pohvale i nagrade kao sredstva za motivisanje učenika;
  10. uvažavanje uzrasnih karakteristika u procesu psihofizičkog razvoja obezbeđivanjem uslova za život i rad u školi.

Godišnji plan rada

Član 29.
Škola donosi godišnji plan rada, u skladu sa Zakonom.

Trajanje osnovnog obrazovanja i vaspitanja

Član 30.
Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u trajanju od osam godina u dva obrazovna ciklusa, u skladu sa Zakonom, ovim zakonom i nastavnim planom i programom.
Prvi ciklus obuhvata prvi, drugi, treći i četvrti razred.
Drugi ciklus obuhvata peti, šesti, sedmi i osmi razred.

Osnovno muzičko obrazovanje i vaspitanje traje od dve do šest godina i ostvaruje se u dva obrazovna ciklusa, u skladu sa nastavnim planom i programom donetim na osnovu Zakona.

Osnovno baletsko obrazovanje i vaspitanje traje četiri godine i ostvaruje se u dva obrazovna ciklusa, u skladu sa nastavnim planom i programom donetim na osnovu Zakona.
Osnovno muzičko obrazovanje i vaspitanje, osnovno baletsko obrazovanje i vaspitanje i osnovno obrazovanje odraslih stiče se pohađanjem nastave ili polaganjem ispita.
Muzičko, odnosno baletsko obrazovanje i vaspitanje za učenike sa izrazitim muzičkim, odnosno baletskim sposobnostima traje osam godina.
Trajanje osnovnog obrazovanja i vaspitanja može biti duže ili kraće od trajanja iz st. 1. i 7. ovog člana, u zavisnosti od postignuća i napredovanja učenika.

Formiranje odeljenja i grupa

Član 31.
Obrazovno-vaspitni rad organizuje se u odeljenju i u grupama, a po potrebi i individualno.
Odeljenje istog razreda može da ima do 30 učenika.

U jednom odeljenju mogu da budu do dva učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Broj učenika utvrđen u stavu 2. ovog člana umanjuje se za dva po učeniku koji osnovno obrazovanje i vaspitanje stiče ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana, odnosno za tri po učeniku koji osnovno obrazovanje i vaspitanje stiče ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana sa prilagođenim standardima.
Obrazovno-vaspitni rad od prvog do četvrtog razreda može da se organizuje i u kombinovanom odeljenju.

Kombinovano odeljenje sastavljeno od učenika dva razreda može da ima do 15 učenika, a odeljenje od tri ili četiri razreda do deset učenika.
Odeljenje ili grupa u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju može da ima do deset učenika.

Nastava

Član 32.
Nastava je osnova obrazovno-vaspitnog procesa u školi.
Pored redovne nastave, koja može da se organizuje poludnevno i celodnevno, u školi se organizuje dopunska, dodatna i pripremna nastava.
Škola koja organizuje redovnu poludnevnu nastavu u dve smene stara se da svi učenici ravnomerno pohađaju nastavu u obe smene, smenjujući se u jednakim vremenskim intervalima, ne dužim od jednog meseca.

Za učenike kojima je potrebna pomoć u savladavanju programa i učenju, škola organizuje dopunsku nastavu.
Za učenike od četvrtog do osmog razreda sa posebnim sposobnostima, sklonostima i interesovanjima za pojedine predmete, škola organizuje dodatnu nastavu.
Za učenike upućene na razredni i popravni ispit, škola organizuje pripremnu nastavu.

Pripremna nastava se organizuje pre početka ispitnog roka, u trajanju od najmanje pet radnih dana sa po dva časa dnevno za svaki predmet.
Za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ostvaruje se dodatna podrška u skladu sa individualnim obrazovnim planom.
Škola je dužna da organizuje pripremu učenika za polaganje završnog ispita tokom drugog polugodišta osmog razreda, a deset dana pre polaganja ispita najmanje dva časa dnevno.

Član 33.
Nastavni program verske nastave, na usaglašeni predlog tradicionalih crkava i verskih zajednica, po pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove odnosa sa crkvama i verskim zajednicama, donosi ministar.
Organizovanje i ostvarivanje verske nastave prati Komisija za versku nastavu u školi (u daljem tekstu: Komisija).
Komisiju obrazuje Vlada na vreme od šest godina.
U Komisiju se imenuju po jedan predstavnik tradicionalnih crkava i verskih zajednica, tri predstavnika organa nadležnog za poslove odnosa sa crkvama i verskim zajednicama i tri predstavnika Ministarstva.
Član Komisije može biti razrešen pre isteka mandata, i to: na lični zahtev, na predlog predlagača i ako ne ispunjava svoju dužnost kao član Komisije, odnosno svojim postupcima povredi ugled dužnosti koju obavlja.
U slučaju razrešenja člana Komisije pre isteka mandata, Vlada postavlja novog člana po pribavljenom predlogu predstavnika čiji je član razrešen.
Predsednika i zamenika predsednika Komisije biraju članovi Komisije na prvoj sednici, većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije.

Komisija obavlja poslove koji se, naročito, odnose na:

  1. usaglašavanje predloga programa verske nastave;
  2. udžbenike i druga nastavna sredstava, u skladu sa zakonom kojim se uređuju pitanja vezana za udžbenike i druga nastavna sredstva;
  3. davanje mišljenja o listama nastavnika verske nastave;
  4. druga pitanja vezana za praćenje organizovanja i ostvarivanja programa verske nastave.

Način rada i druga pitanja od značaja za rad Komisije, uređuju se poslovnikom o radu Komisije.

Razredna i predmetna nastava

Član 34.
Za učenike prvog ciklusa organizuje se razredna nastava, a za učenike drugog ciklusa predmetna nastava, a kada postoje uslovi i zajednička nastava više srodnih predmeta sa interdisciplinarnim sadržajem, u skladu sa školskim programom.
Izuzetno, za učenike prvog ciklusa može da se organizuje predmetna nastava iz stranog jezika, izbornih i fakultativnih predmeta, u skladu sa zakonom i nastavnim planom i programom.
Za pripadnike nacionalne manjine predmetna nastava može da se organizuje iz srpskog jezika i jezika nacionalne manjine sa elementima nacionalne kulture od prvog razreda.

Član 35.
Škola je dužna da za učenike četvrtog razreda organizuje časove predmetne nastave radi upoznavanja učenika sa predmetnim nastavnicima koji će realizovati nastavu u petom razredu.
Časovi predmetne nastave iz stava 1. ovog člana planiraju se na osnovu nastavnog programa za četvrti razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja, u saradnji učitelja i odgovarajućih nastavnika predmetne nastave.
Časove predmetne nastave za učenike četvrtog razreda realizuju svi nastavnici predmetne nastave iz stava 1. ovog člana, po dva puta u toku školske godine, odnosno jedanput u toku polugodišta.
Škola može, s istim ciljem i na isti način, da organizuje časove predmetne nastave i za učenike od prvog do trećeg razreda.

Celodnevna nastava i produženi boravak

Član 36.
Škola može da organizuje celodnevnu nastavu i produženi boravak kao posebne oblike obrazovno-vaspitnog rada, uz saglasnost Ministarstva.
U okviru celodnevne nastave i produženog boravka obezbeđuju se igra, kulturno-umetničke, sportske aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza učenika u bezbednom okruženju pod nadzorom nastavnika.
Bliže uslove organizovanja celodnevne nastave i produženog boravaka propisuje ministar.

Nastava za učenike na kućnom i bolničkom lečenju

Član 37.
Škola može da organizuje obrazovno-vaspitni rad kao poseban oblik rada za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju, uz saglasnost Ministarstva.
Za učenike koji zbog većih zdravstvenih problema ili hroničnih bolesti ne mogu da pohađaju nastavu duže od tri nedelje, nastava se organizuje u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi.
Roditelj, odnosno staratelj je dužan da o potrebi organizovanja nastave kod kuće ili u zdravstvenoj ustanovi obavesti školu.
Način organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju propisuje ministar.

Nastava kod kuće i na daljinu

Član 38.
Roditelj, odnosno staratelj ima pravo da organizuje svom detetu osnovnoškolsko obrazovanje i vaspitanje kod kuće.
Roditelj, odnosno staratelj je dužan da do kraja nastavne godine pismeno obavesti školu u koju je dete, odnosno učenik upisan o nameri da za svoje dete od sledeće školske godine organizuje nastavu kod kuće.
Škola iz stava 2. ovog člana dužna je da organizuje polaganje razrednih ispita iz svih predmeta u skladu sa nastavnim planom i programom.
Osnovnoškolsko obrazovanje i vaspitanje kod kuće mora da obezbedi ostvarivanje propisanih ciljeva, ishoda i standarda postignuća.
Za učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koji stiče obrazovanje kod kuće ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana sa prilagođenim standardima, obrazovanje i vaspitanje kod kuće obezbeđuje ostvarivanje prilagođenih standarda.
Nastava može da se ostvaruje, na zahtev roditelja, odnosno staratelja i kao nastava na daljinu.
O obrazovanju na daljinu škola odlučuje na osnovu raspoloživih sredstava, potrebnih za ovaj vid obrazovanja i vaspitanja.
Škola vodi evidenciju o obrazovanju i vaspitanju učenika kod kuće i na daljinu.
Bliže uslove za ostvarivanje i način osiguranja kvaliteta i vrednovanja nastave kod kuće i nastave na daljinu propisuje ministar.

Kulturne aktivnosti škole

Član 39.
Kulturne aktivnosti škole ostvaruju se na osnovu programa kulturnih aktivnosti.
Kulturne aktivnosti obuhvataju: proslavu dana škole, početka i kraja školske godine i završetka osnovnoškolskog obrazovanja i vaspitanja, proslave školskih i državnih praznika, priredbe, predstave, izložbe, koncerte, takmičenja i smotre, posete ustanovama kulture, zajedničke aktivnosti škole i jedinice lokalne samouprave i druge aktivnosti koje doprinose proširenju uticaja škole na vaspitanje učenika i kulturnom razvoju okruženja škole.
Proslave školskih i državnih praznika, početka i kraja školske godine i završetka osnovnoškolskog obrazovanja i vaspitanja za učenike organizuju se u školi ili u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave u ustanovama kulture.

Program školskog sporta i sportskih aktivnosti

Član 40.
Radi razvoja i praktikovanja zdravog načina života, razvoja svesti o važnosti sopstvenog zdravlja i bezbednosti, o potrebi negovanja i razvoja fizičkih sposobnosti, kao i prevencije nasilja, narkomanije, maloletničke delinkvencije, škola u okviru školskog programa, realizuje i program školskog sporta, kojim su obuhvaćeni svi učenici.
Škola je dužna da, u okviru programa školskog sporta, zajedno sa jedinicom lokalne samouprave, organizuje nedelju školskog sporta najmanje jednom u toku polugodišta.
Nedelja školskog sporta obuhvata takmičenja svih učenika u sportskim disciplinama prilagođenim uzrastu i mogućnostima učenika.

Program zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i programi prevencije drugih oblika rizičnog ponašanja

Član 41.
Program zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i programi prevencije drugih oblika rizičnog ponašanja, kao što su, naročito, upotreba alkohola, duvana, psihoaktivnih supstanci i maloletnička delinkvencija, sastavni su deo školskog programa i ostvaruju se u skladu sa Zakonom.
Programi iz stava 1. ovog člana ostvaruju se kroz različite nastavne i slobodne aktivnosti sa učenicima, zaposlenima, roditeljima, odnosno starateljima u saradnji sa jedinicom lokalne samouprave, u skladu sa utvrđenim potrebama.
U ostvarivanje programa iz stava 1. ovog člana uključuju se i fizička i pravna lica sa teritorije jedinice lokalne samouprave, ustanove u oblasti kulture i sporta, vršnjački posrednici, kao i lica obučena za prevenciju i intervenciju u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i drugih oblika rizičnog ponašanja.
Listu lica obučenih za prevenciju i intervenciju u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i drugih oblika rizičnog ponašanja i listu škola koje su svojim aktivnostima postale primeri dobre prakse u sprovođenju programa iz stava 1. ovog člana, utvrđuje ministar.
Bliže uslove za utvrđivanje lista iz stava 4. ovog člana propisuje ministar.
Liste iz stava 4. ovog člana objavljuju se na zvaničnoj internet strani Ministarstva.

Program slobodnih aktivnosti učenika

Član 42.
Radi jačanja obrazovno-vaspitne delatnosti škole, podsticanja individualnih sklonosti i interesovanja, sadržajnog i celishodnog korišćenja slobodnog vremena, kao i radi bogaćenja društvenog života i razonode učenika, razvijanja i negovanja drugarstva i prijateljstva, škola je dužna da realizuje slobodne aktivnosti učenika.
Slobodne aktivnosti organizuju se u oblasti nauke, tehnike, kulture, umetnosti, medija i sporta.
Škola posebnu pažnju posvećuje formiranju muzičke i dramske grupe učenika, školskog lista, folklora i sportskih sekcija.
Škola je obavezna da za učenike, u okviru svojih kapaciteta, besplatno organizuje sportske sekcije.

Profesionalna orijentacija učenika

Član 43.
Škola u saradnji sa ustanovama za profesionalnu orijentaciju pomaže roditeljima, odnosno starateljima i učenicima u izboru srednje škole i zanimanja, prema sklonostima i sposobnostima učenika i u tom cilju prati njihov razvoj i informiše ih o karakteru i uslovima rada pojedinih zanimanja.
Radi praćenja individualnih sklonosti učenika i pružanja pomoći učenicima i njihovim roditeljima, odnosno starateljima u izboru srednje škole i zanimanja, škola formira tim za profesionalnu orijentaciju, u čijem sastavu su stručni saradnici i nastavnici.
Tim za profesionalnu orijentaciju realizuje program profesionalne orijentacije za učenike sedmog i osmog razreda.

Zdravstvena zaštita učenika u školi

Član 44.
Škola sarađuje sa zdravstvenim ustanovama u sprovođenju zdravstvene zaštite učenika, posebno u obavljanju lekarskih pregleda dece koja polaze u prvi razred, sprovođenju redovnih sistematskih lekarskih pregleda i vakcinacija, u skladu sa zakonom.

Socijalna zaštita učenika u školi

Član 45.
Škola u saradnji sa nadležnim ustanovama brine o socijalnoj zaštiti, posebno učenika iz osetljivih društvenih grupa, na osnovu programa socijalne zaštite.
Ukoliko je potrebno škola organizuje prikupljanje sredstava za ove svrhe kroz akcije školskog sporta, volontiranja i drugih dobrotvornih akcija.

Zaštita životne sredine

Član 46.
Zaštita životne sredine obuhvata aktivnosti usmerene na razvoj ekološke svesti, kao i očuvanje prirodnih resursa.
Očuvanje prirodnih resursa iz stava 1. ovog člana obuhvata i upoznavanje sa korišćenjem i racionalnom upotrebom tih resursa u oblasti energetike.
Škola doprinosi zaštiti životne sredine ostvarivanjem programa zaštite životne sredine – lokalnim ekološkim akcijama, zajedničkim aktivnostima škole, roditelja, odnosno staratelja i jedinice lokalne samouprave u analizi stanja životne sredine i akcija za zaštitu životne sredine u skladu sa zakonom.

Program saradnje sa lokalnom samoupravom

Član 47.
Saradnja sa lokalnom samoupravom realizuje se na osnovu programa saradnje sa lokalnom samoupravom, koji čini deo školskog programa.
Škola prati i uključuje se u dešavanja na teritoriji jedinice lokalne samouprave i zajedno sa njenim predstavnicima planira sadržaj i način saradnje, naročito o pitanjima od kojih zavisi razvitak škole.

Program saradnje sa porodicom

Član 48.
Škola podstiče i neguje partnerski odnos sa roditeljima, odnosno starateljima učenika, zasnovan na principima međusobnog razumevanja, poštovanja i poverenja.
Programom saradnje sa porodicom, škola definiše oblasti, sadržaj i oblike saradnje sa roditeljima, odnosno starateljima dece i učenika, koji obuhvataju detaljno informisanje, savetovanje, uključivanje u nastavne, i ostale aktivnosti škole i konsultovanje u donošenju odluka oko bezbednosnih, nastavnih, organizacionih i finansijskih pitanja, s ciljem
unapređivanja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, kao i obezbeđivanja sveobuhvatnosti i trajnosti vaspitno-obrazovnih uticaja.
Program saradnje sa porodicom obuhvata i organizaciju otvorenog dana škole svakog meseca, kada roditelji, odnosno staratelji mogu da prisustvuju obrazovno-vaspitnom radu.
Radi praćenja uspešnosti programa saradnje sa porodicom, škola, na kraju svakog polugodišta, organizuje anketiranje roditelja, odnosno staratelja, u pogledu njihovog zadovoljstva programom saradnje sa porodicom i u pogledu njihovih sugestija za naredno polugodište.
Mišljenje roditelja, odnosno staratelja, dobijeno kao rezultat anketiranja, uzima se u obzir u postupku vrednovanja kvaliteta rada škole.

Izleti, ekskurzije i nastava u prirodi

Član 49.
Škola može da planira i organizuje izlete, ekskurzije i nastavu u prirodi, na način i pod uslovima utvrđenim nastavnim planom i programom.
Program izleta, ekskurzija i nastave u prirodi sastavni je deo školskog programa i godišnjeg plana rada škole.
Škole u seoskim sredinama mogu da budu centri za realizaciju nastave u prirodi, odnosno zajedničkih aktivnosti učenika – škole domaćina i gostujuće škole, ukoliko ispunjavaju uslove za realizaciju programa nastave u prirodi.

Školska biblioteka

Član 50.
Školska biblioteka je mesto bibliotečko-informacione, vaspitno-obrazovne i kulturne aktivnosti škole.
U školskoj biblioteci prikuplja se, obrađuje i učenicima, nastavnicima i stručnim saradnicima daje na korišćenje bibliotečko-informaciona građa (knjige, serijske publikacije i dr.) i izvori.
Biblioteka je dužna da u svom fondu prikuplja udžbenike i druga nastavna sredstva namenjena učenicima sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kao i stručnu literaturu za nastavnike i stručne saradnike.
Zadatak školske biblioteke je da kod učenika razvija navike čitanja i korišćenja bibliotečkih usluga, kao i da učenike osposobljava da koriste informacije u svim oblicima i na svim medijima i omogući im da ovladaju veštinama potrebnim za učenje u toku celog života.
Škola je dužna da ima školsku biblioteku, u skladu sa zakonom.
Program rada školske biblioteke sastavni je deo školskog programa.

Dečje i učeničke organizacije u školi

Član 51.
Škola može da ima svoje organizacije dece i učenika, a može da se povezuje i sa organizacijama van škole (Prijatelji dece Srbije, Crveni krst, organizacija gorana, planinara, izviđača i sl.), u skladu sa zakonom.

Vođenje letopisa i predstavljanje rada škole

Član 52.
Škola je dužna da vodi letopis za svaku školsku godinu.
Letopis sadrži pisane podatke o aktivnostima škole i realizaciji obrazovno-vaspitnog rada.
Škola u publikaciji predstavlja program i organizaciju rada, u skladu sa godišnjim planom rada, kao i prava i dužnosti učenika, pravila ponašanja, kućni red i druge podatke od značaja za predstavljanje škole.
Škola publikaciju iz stava 2. ovog člana objavljuje na svojoj internet strani do 1. oktobra za tekuću školsku godinu, a može je podeliti učenicima u štampanom obliku.
Škola je dužna da ima svoju internet stranu.

Učeničke zadruge

Član 53.
U školi može da se osnuje učenička zadruga radi razvoja pozitivnog odnosa učenika prema radu, profesionalne orijentacije, povezivanja nastave sa svetom rada, kao i razvoja pozitivnog odnosa prema timskom radu.
Rad učeničke zadruge uređuje se statutom škole i pravilima za rad zadruge, u skladu sa zakonom.
Škola može pružati usluge i prodavati proizvode nastale kao rezultat rada u učeničkoj zadruzi, kao i školski pribor i opremu.
Sredstva stečena radom učeničke zadruge koriste se za proširenje materijalne osnove rada učeničke zadruge, ekskurzije, ishranu učenika, nagrade članovima zadruge i unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada u školi i u druge svrhe u skladu sa aktima kojima se uređuje rad učeničke zadruge.

Obrazovanje u inostranstvu

Član 54.
Za decu građana Republike Srbije koji su na privremenom boravku u inostranstvu može da se obezbedi dopunsko osnovno obrazovanje i vaspitanje po posebnom nastavnom planu i programu.

Novi zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju

Učenici…>>

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top