Naslovna » Deca sa smetnjama » Saveti roditeljima » Sreća i porodice sa decom u Srbiji

Sreća i porodice sa decom u Srbiji

sreca-i-porodice-sa-decom-u-srbiji

Tajna sreće je u našim odnosima sa drugim ljudima. Sažeto rečeno, bez obzira na strukturu porodice, srećne porodice daleko više karakterišu dobri međusobni odnosi, u kojima postoji razumevanje i poštovanje među partnerima i između roditelja i dece. Srećne porodice imaju razvijeniju socijalnu mrežu i oslanj ju se na širu porodicu kada se zabavljaju, ali i kada imaju problema. Srećne porodice, takođe, imaju i veću mrežu podrške među prijateljima. Materijalno bogatstvo ne utiče značajno na sreću, izuzev kada je materijalna situacija toliko loša da ugrožava sigurnost porodice, kada ne može da zadovolji svoje osnovne potrebe i pokrije osnovne obaveze.

Drugim rečima, za dete je mnogo važnije kakva je atmosfera u kući, da li ga roditelji podržavaju i prihvataju, nego da li ima nov ili skup telefon.

Istraživanjem je obuhvaćeno 600 domaćinstava u Srbiji koja žive u 28 opština. Uzorak je stratifikovan i slučajan. Podaci su prikupljeni telefonskim intervjuom u trajanju od 12 minuta, pri čemu je u intervjuu učestvovao jedan od roditelja, odnosno, staratelja dece.
Osim sreće, mereni su sledeći faktori koji su se u svetu pokazali kao važni za sreću:

  • Odnosi unutar porodice, porodične navike i roditeljstvo;
  • Podrška proširene porodice i prijatelja, odnosno socijalna povezanost;
  • Struktura porodice i opšte demografske karakteristike;
  • Materijalni status / primanja;
  • Zdravlje.

Tolstoj svoj roman Ana Karenjina započinje tvrdnjom da „sve srećne porodice liče jedna na drugu”, a da je „svaka nesrećna porodica, nesrećna na svoj način”.

Međunarodna uporedna istraživanja o sreći ukazuju na zabrinjavajući podatak da Srbi spadaju u nesrećnije nacije. Za Srbiju postoje podaci na osnovu Gallupovog istraživanja za 2010. i 2012. godinu. Od 155 zemalja koje su rangirane 2010. godine Srbija je bila na 91. mestu, pri čemu je 16% populacije bilo srećno, 63% delimično srećno i 21% nesrećno. U 2012. godini došlo je do povećanja udela srećnog stanovništva na 26%, ali i nesrećnog na 24%. Delimično srećnih je u 2012. godini bilo 51%.

Ono što je dobra vest, u kontekstu ove loše, jeste da to ne važi za porodice sa decom – naše istraživanje ukazalo je na to da je dve trećine (67,7%) ovakvih porodica srećno. Kada procenjenu sreću roditelja posmatramo na individualnom nivou, prosečan skor je na nivou sreće nordijskih zemalja, što je iznenađujući rezultat.
Šta je to što je u odnosima u porodici važno, odnosno, koje su to karakteristike porodičnog funkcionisanja povezane sa srećom.

Konflikti – bez svađe je slađe

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top