Naslovna » Deca sa smetnjama » Saveti roditeljima » Sreća i porodice sa decom u Srbiji

Sreća i porodice sa decom u Srbiji

sreca-i-porodice-sa-decom-u-srbiji

Učestalost zajedničkih aktivnosti roditelja i dece
Razgovor pred spavanje ili čitanje priča
Odlazak u park ili na igralište
Sport ili hobi sa decom
Koncert, bioskop, javni događaj

Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom telu.
Artur Šopenhauer
Ni moje, ni tvoje, nego zajedničko

Velika većina roditelja (86,5%) navode da sa detetom provode bar sat vremena u nekoj zajedničkoj aktivnosti. Što se tiče učestalih različitih zajedničkih aktivnosti roditelji najčešće sa decom idu u park, na igralište, u šetnju, zatim razgovaraju ili čitaju priče pred spavanje, a značajno ređe zajedno sa decom posećuju javne događaje ili se bave nekim zajedničkim hobijem ili sportom.

Izuzetno je važno da roditelji i deca imaju bar jednu zajedničku aktivnost u kojoj svi učestvuju.
Porodice u kojima deca i roditelji učestvuju u različitim zajedničkim aktivnostima srećnije su od ostalih:

  • među porodicama u kojima deca i roditelji zajedno učestvuju u aktivnostima iz sve četiri ispitivane grupe, samo ih je 3,8% nesrećno;
  • porodice koje imaju zajedničke obroke skoro svakodnevno, srećnije su od drugih porodica – čak 90,9% srećnih porodica obeduje zajedno skoro svakog dana!

Pre nego što krenete da tražite sreću, proverite – možda ste već srećni. Sreća je mala, obična i neupadljiva i mnogi ne umeju da je vide.
Duško Radović

Partnersko roditeljstvo je važno za sreću pre svega u smislu da oba roditelja u podjednakoj meri provode vreme sa decom. Pokazalo se da je to naročito značajno ako je dete uzrasta od 6 do 12 godina.
Učešće oba roditelja u životu deteta važan je sastojak recepta za srećnu porodicu. Među porodicama koje sebe procenjuju kao nesrećne ni u jednoj nije prisutno partnersko roditeljstvo.

Iako je koncept partnerskog roditeljstva prisutan, on i dalje u Srbiji često počiva na tradicionalnoj podeli uloga. Čak i kada oba roditelja u jednakoj meri provode vreme sa decom, majka je primarno zadužena za vaspitanje dece čak u 79,2% porodica.

Mame, rađajte deci sestre, jer sestre postaju tetke, a tetke su najlepši, nezamenljivi dar svakom detinjstvu.
Duško Radović
Visok materijalni status ne doprinosi sreći, iako se često misli suprotno.

Visina primanja nije povezana sa srećom, kao ni okolnost da li jedan ili oba roditelja ostvaruju prihode. Ipak, to ne znači da bi svi trebalo da budu siromašni, već da je potrebno pametno trošiti novac. Važnije od toga koliko novca neko ima, ili koliko novca ima država, jeste kako se taj novac troši. Novac koji neko troši tako što provodi vreme sa svojim prijateljima ili čini drugima da se lepo osećaju jeste način koji doprinosi sreći.

Isto tako, na nivou države, ulaganje resursa u prosocijalne aktivnosti – jačanje porodica, građenje socijalnog kapitala i socijalnih mreža – doprinosi sreći, što je i jedna od odlika Danske, nacije koja je jedna od najsrećnijih. Materijalni status ipak može imati snažan negativni uticaj na sreću kada govorimo o mogućnosti zadovoljenja egzistencijalnih potreba članova porodice. U slučajevima kada porodica ne može da pokrije osnovne potrebe, da obezbedi mesto za život ili ogrev, da ispuni osnovne finansijske obaveze – postoji sedam puta više šansi da bude nesrećna u odnosu na porodicu koja može da pokrije ove osnovne egzistencijalne potrebe.

Među porodicama koje mogu da obezbede jedan obrok sa proteinima dnevno, osnovne uslove stanovanja (grejanje, struja, i sl.) i mogućnost za odmor van mesta stanovanja, 75,8% su srećne, dok je među porodicama koje to nisu u stanju da obezbede, srećno tek 41,8% porodica.

Zanimljivo je da podaci dobijeni kroz ovo istraživanje pokazuju da porodice koje su svom detetu adolescentnog uzrasta kupile skupi mobilni telefon nisu srećnije od onih koje to nisu uradile. Takođe, ispostavilo se da za sreću nije važno da li dete u starijem uzrastu ima skupoceni ili jeftiniji mobilni telefon.

Ima velike sirotinje među našom decom, kojoj, sem para, roditelji ništa nisu mogli dati.
Duško Radović

Rezultati studija sa Univerziteta Juta pokazuju neverovatne prednosti koje donose bake, jer uče decu da sarađuju i da budu saosećajnija. Deca koja provode više vremena sa bakom i dekom su društvenija, bolja u školi i pokazuju više brige za ostale. Istraživanja pokazuju da su supermoći baka izuzetne za savremenu porodicu – ne samo što decu uče strpljenju i toleranciji, već su i majke koje imaju podršku baka manje pod stresom i zadovoljnije.

Svetska zdravstvena organizacija ukazuje na zabrinjavajući trend povećanja depresije i anksioznosti na globalnom nivou. Ova organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija predstavljati drugi po veličini uzročnik invalidnosti (koja po međunarodnim definicijama pokriva i poremećaje mentalnog zdravlja).

Sreća i porodice sa decom u Srbiji

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top