Naslovna » Dešavanja » Svetski dan srca

Svetski dan srca

svetski-dan-srca

Pušenje – izaziva jednu petinu svih kardiovaskularnih bolesti. Pušači imaju dvostruko do trostruko viši rizik za pojavu srčanog i moždanog udara, u poređenju sa nepušačima. Rizik je veći ukoliko je osoba počela da puši pre 16. godine života. Rizik raste sa godinama i viši je kod žena nego kod muškaraca.

Ukoliko pušač istovremeno koristi oralna kontraceptivna sredstva rizik za pojavu infarkta se povećava za čak 20 puta.

Nepravilna ishrana – faktor rizika sama po sebi, ali je povezana i sa drugim faktorima rizika koji su odgovorni za pojavu bolesti srca i krvnih sudova, a u koje spadaju gojaznost, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, povišen krvni pritisak.
Smatra se da je nedovoljan unos voća i povrća odgovoran za nastanak 20% svih bolesti srca i krvnih sudova.

Prekomerna telesna težina i gojaznost u dečijem uzrastu povećavaju rizik za nastanak srčanog i moždanog udara pre 65. godine života za 3 do 5 puta. U Srbiji je gojaznost prisutna kod 23% odraslog stanovništva uzrasta od 20+ (25% odraslih osoba muškog pola i kod 20% odraslih osoba ženskog pola).

Nedovoljna fizička aktivnost – značajno doprinosi starenju krvnih sudova. Odgovorna je za pojavu skoro svakog četvrtog slučaja srčanog udara. Predstavlja i faktor rizika za nastanak gojaznosti, šećerne bolesti i povećanog krvnog pritiska.

Svakodnevna polučasovna šetnja brzim hodom smanjuje rizik od srčanog udara za 18%, a od moždanog udara za 11%. Iako je fizička aktivnost za većinu osoba bezbedna, potrebno je da osobe sa zdravstvenim problemima konsultuju lekara o tome koji je vid fizičke aktivnosti za njih najbolji u odnosu na zdravstveno stanje. Približno 31% osoba starija od 15 godina u svetu je nedovoljno fizički aktivno.

U Srbiji je nedovoljna fizička aktivnost prisutna kod 68% stanovništva uzrasta od 15+ (63% muškaraca i kod 71% žena).

Svetski dan srca

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Procenjuje se da se gotovo 80 odsto prevremene smrtnosti može sprečiti kontrolom nekoliko glavnih faktora rizika: pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.

Zabluda je da od bolesti srca i šloga oboljevaju samo starije osobe, osobe muškog pola i bogati slojevi stanovništva. Bolesti srca i krvnih sudova, pogađaju žene kao i muškarce, ali je njihov rizik ozbiljno potcenjen.

Zapravo, bolesti srca i krvnih sudova su ubica broj jedan među ženskom populacijom, izazivajući 1 od 3 smrtna slučaja žena: šokantno, to je oko jedan smrtni slučaj u minuti! Neophodno je da se žene upoznaju sa svojim kardiovaskularnim rizikom i da preduzmu mere da zaštite sebe i svoju porodicu!

Takođe, moderno društvo postiče izlaganje dece faktorima rizika kao što su:
ishrana sa premalo kalorija a koja je bogata “lošim” mastima i šećerima; sprovođenje slobodnog vremena uz kompjuter i televizor, a u nekim zemljama, i slobodnim reklamiranjem pušenja što ohrabruje upotrebu duvana ili pasivnu izloženost duvanskom dimu.

Svetski dan srca

Evo nekoliko aktivnosti koje Vi i vaša porodica možete da preduzmete:

  1. Budite fizički aktivni
  2. Zdravo se hranite
  3. Recite „ne“ pušenju
  4. Saznajte svoj kardiovaskularni rizik

Kampanja „Žene u crvenom“

Kampanja „Žene u crvenom“ je međunarodna kampanja posvećena sprečavanju, otkrivanju, lečenju i kontroli kardiovaskularnih bolesti (KVB) u ženskoj populaciji. Ovu kampanju je započelo Američko Udruženje kardiologa 2004. godine sa ciljem osnaživanja žena kako bi preuzele odgovornost za zdravlje svoga srca. Svetska federacija za srce, zajedno sa svojim članicama, je preuzela kampanju kako bi skrenula pažnju na činjenicu da su bolesti srca i šlog ubica broj jedan među ženskom populacijom.

Simbol ove kampanje je crvena haljina: haljina kao univerzalni simbol žene i crvena boja, kao boja zdravlja, života i radosti, ali i upozorenja. Ukratko, simbol crvene haljine je simbol uzbune!

Kampanja ima za cilj da:

  • ohrabri žene da brinu o zdravlju svog srca,
  • skrene pažnju zdravstvenih profesionalaca na kardiovaskularne bolesti u ženskoj populaciji i
  • postaknu predstavnike vlasti i kreatore zdravstvene politike da daju prioritet ovoj oblasti.
script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top