Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Zašto je doček nove godine 31. decembra?

Zašto je doček nove godine 31. decembra?

zasto-je-docek-nove-godine

Zašto je doček nove godine 31. decembra?

Za sve je kriv drugi od sedam rimskih kraljeva Numa Pompilije. Do njega rimski kalendar je imao deset meseci, svaki mesec 30 odnosno 31 dan, a godina je počinjala 1. marta. Pošto je deset meseci sa 304 dana, koliko je po tom kalendaru trajala godina, ipak malo da u njih stane čitava prava, Sunčeva, godina, Numa Pompilije je naredio reformu pa su kalendaru dodata još dva meseca: januar i februar i to pre meseca marta. Januar je bio posvećen Janusu, bogu svih početaka. Logično je da božanstvo početka ne može imati svoj mesec na kraju godine, ali od tada je oktobar, iako mu ime kaže da je on osmi mesec postao deseti, a decembar (deseti) postao je dvanaesti.

No nije to bio glavni problem. Taj kalendar je imao 355 dana, dok sunčeva godina traje 365 dana (i nešto sati) i Rimljani su često morali da prave “zakrpe” na svom kalendaru ubacujući povremeno dodatni mesec. Ovo je dovelo do toga da običan čovek nikad nije bio siguran koji je datum, pa čak ni godina.

Stvar je morala da se popravi kad-tad. To kad-tad bilo je 45-te godine pre n.e. kada je uveden novi kalendar. Julije Cezar, koji je inače dobro poznavao astronomiju, pozvao je aleksandrijskog astronoma na glasu, Sosigena, da sastavi novi kalendar. Sosigen je po starim egipatskim računima uzeo da godina traje 365 dana i 6 sati i po toj osnovi je sastavio kalendar koji je našto kasnije, po Cezaru, nazavn julijanski kalendar.

To nije bio loš kalendar. Godina po tom kalendru trajala je svega 11 minuta i 14 sekundi duže od prave godine. Reklo bi se zanemarljivo.

Ali ta sitna razlika uvečala se u XVI veku na čitavih deset dana. Da bi se računanje vremena uskladilo sa pojavama u prirodi 1582. po, nalogu pape Grgura XIII, napravljen je novi kalendar, ovaj koji i danas koristimo. Taj kalendar, poznat pod imenom gregorijanski kalendar (po papi Grguru), je preuzeo sve mesece svog prethodnika, a sa njima i proslavu Nove godine 1. januara.

Zašto je doček nove godine 31. decembra?

Ovaj kalendar su prvo prihvatile katoličke zemlje, a zatim je on počeo da se širi po svetu. U Srbiji je, kao zvanični kalendar, usvojen tek 1919. Međutim Pravoslavna crkva ga ni danas ne priznaje, već se drži julijanskog kalendara. Kako se razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara u međuvremenu povećala na 13 dana, oni koji se drže pravoslavlja Novu godinu dočekuju 14 januara.

Po gregorijanskom kalendaru godina traje 365,2422 dana što je preciznost koja nam dozvoljava da nekoliko milenija, budemo mirni. Jer tropska godina traje 365,242199 dana i razlika nije velika. Postoje, međutim, drugi problemi sa ovim kalendarom. Meseci imaju različiti broj dana, broj nedelja u tromesečjima i polugodištima je različit, dani u nedelji padaju u različite datume i tako dalje. Ako jedne godine 1. januar pada u petak, sledeći će padati u subotu. Iz mnogih razloga bilo bi dobro da svaki datum ima samo svoje dane.

No ovo zapravo ne bi bilo vredno ni pomena da ne postoji jedan mnogo savršeniji kalendar od ovog gregorijanskog. To je novojulijanski koji je desetak puta precizniji, a rešio je i neke probleme sadašnjeg kalendara. Novojulijanski kalendar je sastavio Milutin Milanković i samo malo je falilo da taj kalendar bude usvojen u svetu. O tome drugom prilikom…

Napokon znamo zašto je doček Nove godine 31. decembra.

Srećna Vam Nova godina!

 

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top