Svetski dan srca posvećen prevenciji bolesti srca i krvnih sudova ove godine se obeležava pod sloganom Znanje je moć – čuvaj svoje srce.
Svetski dan srca je ustanovljen 2000. godine sa ciljem da informiše ljude širom sveta da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok obolevanja i umiranja u celom svetu.
Od bolesti srca i krvnih sudova tokom 2010. godine u Srbiji je umrlo 56.448 osoba (25.633 muškaraca i 30.815 žena). Od bolesti srca i krvnih sudova tokom 2012. godine u Srbiji su umrle 54.972 osobe (25.307 muškaraca i 29.665 žena).
Svetska federacija za srce upozorava da 82 odsto smrtnih ishoda od bolesti srca i krvnih sudova i više od 60 odsto opterećenja ishemijskom bolešću srca potiče iz nisko i srednje razvijenih zemalja.
Bolesti srca i krvnih sudova u Republici Srbiji
Bolesti srca i krvnih sudova obuhvataju:
akutna i hronična reumatska bolest srca, bolesti uzrokovane povišenim krvnim pritiskom (hipertenzija), ishemijske bolesti srca (angina pektoris, srčani udar), bolesti krvnih sudova mozga (mali moždani udar, veliki moždani udar) i druge bolesti srca i krvnih sudova. Ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti zajedno su vodeći uzroci smrtnosti u ovoj grupi oboljenja.
Od bolesti srca i krvnih sudova tokom 2010. godine u Srbiji je umrlo 56.448 osoba (25.633 muškaraca i 30.815 žena).
Bolesti srca i krvnih sudova sa učešćem od 54,7% u svim uzrocima smrti vodeći su uzrok umiranja u Srbiji. Žene su češće (54,6%) u odnosu na muškarce (45,4%) umirale od ove grupe bolesti. U Srbiji svakog sata od različitih oblika KVB umre 6 osoba. Svaki osmi umrli od različitih oblika KVB bio je u najproduktivnijim godinama života (25-64 godine), odnosno svaki peti umrli bio je muškog, a svaki 14-ti bio je ženskog pola. Muškarci imaju veći rizik za pojavu bolesti srca i krvnih sudova.
U periodu od 2001. do 2010. godine stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji opale su kod žena za 14%, a kod muškaraca za 16%.
I pored registrovanog pada stope umiranja od svih KVB, Srbija se nalazi u grupi zemalja sa rizikom koji je viši od prosečnog za zemlje Evropskog regiona.
Kao najteži oblik ishemijskih bolesti srca, akutni koronarni sindrom (AKS) vodeći je zdravstveni problem u razvijenim zemljama sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. Akutni koronarni sindrom uključuje akutni infarkt miokarda i nestabilnu anginu pektoris.
U strukturi umiranja od ishemijskih bolesti srca, AKS bio je uzrok smrti kod 54,6% slučajeva u 2010. godini. Posmatrajući strukturu oboljevanja od AKS, infarkt miokarda dijagnostikovan je kod četiri od pet slučajeva, a nestabilna angina pektoris kod svakog petog.
Prema podacima populacionog registra za AKS, u Srbiji je u 2010. godini sa dijagnozom AKS evidentirano 22.078 slučajeva (13.405 muškaraca i 8.673 žena).
Iste godine od ovog sindroma u Srbiji je umrlo 6.600 osoba (3.937 muškaraca i 2.663 žena).
Najznačajniji faktori rizika za pojavu bolesti srca i krvnih sudova
Page: 1 2
RAMI MALEK I LORENS FIŠBERN OD 10. APRILA U FILMU"AMATER" - KARTE OD DANAS NA BLAGAJNAMA BIOSKOPA 20th CENTURY STUDIOS donosi…
ZAGONETKE U BAJKAMA SA PISCEM UROŠEM PETROVIĆEM NAJMAGIČNIJI PORODIČNI VIKEND DO SADA U BIOSKOPU MTS…
AVIONSKA NESREĆA JE BILA SAMO POČETAK – MOČVARA KRIJE OPASNE TAJNE Veliko nam je zadovoljstvo…
ŠTA UČINITI KAD JE PRED TOBOM ULTIMATIVNI IZAZOV: OSTATI VERAN SVOJOJ NACIJI ILI ŽENI KOJU…
MALA MESTA OBIČNO KRIJU NAJMRAČNIJE TAJNE… Da li je bolje neka sećanja prosto zakopati ili…
FILMSKO ISKUSTVO KOJE ĆE VAS RASPAMETITI!EPITET "RAZUZDANO" DOBIO JE NOVO ZNAČENJE Ako ste mislili da…