Jovan Cvijić je najveći srpski geograf. Jedan je od najeminentnijih evropskih i svetskih naučnika-geografa. Njegova dela iz antropogeografije su i danas aktuelna.
Privlačile su ga mistične, tajanstvene, podzemne tutnjave u vrtačama, jamama i zvekarama. To ga je inspirisalo da se bavi proučavanjima kraških oblika reljefa i terena.
Završio je specijalističke studije u Beču i doktorirao na kraškim oblicima reljefa. Taj rad je kasnije objavljen kao delo das Karstfenomen. Ovo delo je i danas često citirano u delima savremenih naučnika o krasu.
Pešice ili na konju, punih 38 godina prešao je na hiljadu kilometara širom Balkanskog poluostrva. Ono što je Cvijić uradio na geografskom proučavanju naše zemlje i Balkana po obimu i značaju je ravno radu čitave generacije naučnih radnika, a ne samo jednog čoveka. Interesovala ga je geomorfologija, geologija i hidrologija. Dao je veliki doprinos proučavanju glacijacije na Balkanskim planinama. Opisivao je i objašnjavao reljef Šumadije.
Druga oblast Cvijićevog naučnog istraživanja bila su stanoništvo i naselja, psihološki tipovi pojedinih krajeva Balkana kao i migracije na prostoru naše zemlje i Balkanskog poluostrva. Bio je to prvi naučnoistraživački pokret evropskih i svetskih razmera. Rezultati tih istraživanja su objavljeni u više desetina tomova knjige Naselja u izdanju SANU.
Jovan Cvijić se nikada nije bavio dnevnom politikom ali je dao veliki doprinos u kreiranju granica i u uspostavljanju prve jugoslovenske države. O svim važnijim političkim i ekonomskim pitanjima od interesa za svoj narod imao je jasan, čvrst i objektivan stav.
Kao naučnik, geograf, bio je saradnik na Geografskom odseku Vrhovne komande srpske vojske. Tokom 1915. godine upućen je u nezvaničnu misiju u London. Serijom naučnih i stručnih radova, kroz brojne razgovore i javne nastupe širio je saznanja o borbi i slobodi naroda na Balkanu.
Novembra 1915. godine postavljen je za savetnika za geografska pitanja u štabu francuskog generala Saraja u Solunu.
Na mirovnoj konferenciji u Parizu 1918. godine Cvijić je kao naučni radnik učestvovao kao ekspert u Etničko-istorijskoj komisiji za autentična etnička objašnjenja, za povlačenje i utvrđivanje granica prve jugoslovenske države.
Memorijalni muzej Jovana Cvijića koji se nalazi u Cvijićevoj porodičnoj kući u Beogradu. Ova kuća je zidana 1905. i od 1963. je pod zaštitom države. U njoj se nalazi legat Jovana Cvijića koji ima 1463 predmeta.
U Beogradu postoji geografski institut „Jovan Cvijić“, veliki broj osnovnih škola i ulica nosi njegovo ime. Bez ikakve sumnje može se reći da je Jovan Cvijić najveći i najznačajniji srpski geograf.
Page: 1 2
MISIJA JE DOTAKLA TAČKU KLJUČANJA! NAPETOST JE DOŠLA DO USIJANJA! SVE ŠTO SMO IKADA VIDELI…
DUH JAPANA U BEOGRADU: ANIME SIMFONIJA 15. OKTOBRA U MTS DVORANI MUZIKA POZNATIH ANIMA I…
„Tvoje tajno oružje protiv neukrotivog celulita“ – duhovita i britka španska komedija o apsurdima savremenog…
Kada tate odluče da budu tu: Rekordan broj očeva u programu „Podrška, ne perfekcija“ Fondacije Novak…
OMILJENI LIKOVI SE VRAĆAJU NA VELIKO PLATNO! PATAK DAČA, GICA PRASIĆ I DRUŽINA U NOVIM…
RAMI MALEK I LORENS FIŠBERN OD 10. APRILA U FILMU"AMATER" - KARTE OD DANAS NA BLAGAJNAMA BIOSKOPA 20th CENTURY STUDIOS donosi…