Categories: Saveti za mame i tate

Žargon klinci

Dešava se često da se i dva vršnjaka iz različitih gradova ne razumeju prilikom upotrebe žargona. Najčešće preovladavaju skraćenice iz engleskog jezika: „omg“ (oh my god), „btw“ (by the way), „wtf“ (what the fuck) i slično.

Iskustva profesora skoro su identična u svim školama, od osnovnih do srednjih, pa čak i fakulteta.

Studenti će na predavanjima bez ustezanja reći lik ili likuša, misleći na osobu, dok su reči kul, ortak, ekstra već ušle u svakodnevnu upotrebu. Sve više su prisutne i tuđice. Ni od koga više nećemo čuti da koristi pojam odredište, svi će reći destinacija, kao što se češće čuje euro, iako je evro više u duhu srpskog jezika. Ovakvi primeri su brojni zbog česte upotrebe engleskog jezika, koja je zavladala među mlađom populacijom.

Profesori se trude da kroz književne tekstove i lektire koje se obrađuju na časovima približe učenicima bogatstvo jezičkog izraza, koji kao nacija posedujemo, ali retko da i uspevaju u tome. Društvene mreže i televizija su glavni „krivci“ za siromašenje leksičkog fonda. Leksički fond jednog tinejdžera iznosi 500 – 1000 reči. „Estradne umetnice“ na televiziji najčešće koriste uzrečice: prosto, mislim, definitivno, tipa, ovo–ono… Na društvenim mrežama često možemo pročitati reči poput: bagovanja, četovanja, selfija, spamovanja, lajkovanja, iventa…

Dok jedni lingvisti smatraju da su jezički varijeteti sastavni deo svakog jezika i da su prolazna faza u odrastanju svake generacije, lingvista Milorad Telebek drugačijeg je mišljenja i poručuje nam:

“Srpski jezik treba vratiti u škole kao glavni predmet. Mediji, naročito televizija, treba da se odgovorno odnose prema jeziku. Svi koji govore u mikrofon treba da pohađaju odgovarajuće kurseve jezika i govora. I narod treba da promeni odnos prema svom jeziku. Ako ne sačuvamo svoj jezik i pismo, nećemo sačuvati ni sebe!“

Autor teksta: Marija Aleksić
Hvala sajtu: portalmladi.com

Page: 1 2

Ivana Ristić