Čovek se rađa sa neznatnim iskustvom o svetu u koji dolazi i nasleđem od predaka, koje treba da se razvije.

Zanimljiv je podatak da beba još u majčinoj utrobi gleda, čuje i već od nekoliko meseci prima taktilne draži (dodir) preko maminog stomaka. Posrednim putem prima i signale maminog raspoloženja. Otuda je opravdano što se u nekim sredinama trudnica ne sme ljutito ni pogledati.

Potencijal – kako po pitanju fizičkog i kognitivnog razvoja (kognicija – saznavanje), kao i emocija – razvija se kroz iskustvo, tj. aktiviranje.
Kakav ćemo odnos prema svetu imati, da li je on svet dobrote ili patnje i nerazumevanja, zavisi od naklonosti i pažnje najbližih osoba koji su uz njega u prvim godinama života. Tada se udaraju temelji ličnosti.

Kognitivne sposobnosti, sposobnosti saznavanja sveta i njegovih odnosa, radoznalost i istraživački duh, koji je u osnovi svakog otkrića, stvara se u prvim godinama, najvećim delom do 7. godine, neke operacije do dvanaeste, a sve ostalo tokom života je nadgradnja na ove temelje postavljene u detinjstvu.

Kako to dete ispituje svet i uči o odnosima u njemu i razvija svoje saznajne sposobnosti?
To čini IGROM, koja je za njega veoma ozbiljan posao, i u kom je neumorno. Njegove igre su različite zavisno i od uzrasta, ali maštovite i neophodne za psihofizički razvoj. Tu je, prvo hvatanje i bacanje predmeta, a onda građenje kao i rušenje, na putu do stvaranja oblikovanjem pogodnim materijalima kao što su: testo, plastelin i glina.

Testo je materijal do koga se lako dolazi, i koji detetu daje mogućnost da oponaša mamu ili baku u kuhinji. Postupno dete prelazi na glinu koja je veoma privlačan materijal za igru – svojom prirodom, bogatstvom boja i mogućnosti.

Oblikovanje gline predstavlja igru sa izuzetnim plodovima u podsticanju dečijeg psihomotornog razvoja, kroz razvoj fine motorike.
Fina motorika predstavlja pokrete šake i prstiju, i njen razvoj je od najvećeg značaja za podsticanje kognitivnog razvoja deteta. Naučno je dokazano da saznajne sposobnosti (kognitivne; intelektualne), zavise od broja sinapsi (veza među nervnim ćelijama) koje se formiraju u prvim godinama života.

Najveći broj takvih sinapsi ostvaruje upravo aktivnost prstiju, i akomodacija oka tj. zadržavanje pažnje na aktivnosti ruku. Ovaj podatak potvrđuje značajnost modelovanja i oblikovanja gline i sličnih materijala u kognitivnom, i ne samo kognitivnom, razvoju deteta.

Glina je…>>

Page: 1 2

Ivana Ristić

Share
Published by
Ivana Ristić

Recent Posts

RING ABBA TRIBUTE BEND I GUDAČKI ORKESTAR MUZIKON SPREMAJU KONCERT “ABBA STRINGS SHOW” I ABBA KONCERT ZA DECU 19. OKTOBRA U MTS DVORANI

RING ABBA TRIBUTE BEND I GUDAČKI ORKESTAR MUZIKON SPREMAJU KONCERT "ABBA STRINGS SHOW" I ABBA…

1 week ago

BLOKBASTER KOJI OSTAVLJA BEZ DAHA! „NEMOGUĆA MISIJA – KONAČNA ODMAZDA“ JE U NAŠIM BIOSKOPIMA!

ITAN HANT U NAJVAŽNIJOJ MISIJI ŽIVOTA MISIJA JE PRIHVAĆENA – VELIKA OČEKIVANJA NAŠE PUBLIKE SU…

1 week ago

UNICEF – Kampanja ”Ja ću”

UNICEF poziva građane i kompanije da budu deo rešenja za decu Srbije u     …

1 week ago

HOROR FILM “KLOVN U POLJU KUKURUZA” U BIOSKOPIMA OD 22. MAJA

NAJMRAČNIJI STRAH DOBIO JE IME. NIJE DŽOKER I NE ŠALI SE! Zasnovan na istoimenom romanu, jezivi horor…

1 week ago

FILM “KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA” U BIOSKOPIMA OD 7. JUNA! KARTE U PRODAJI!

INSPIRISANA VOLJENIM ANIMIRANIM FILMOM, NA KRILIMA ZMAJA STIŽE NOVA IGRANA FILMSKA AVANTURA  Pre 15 godina…

1 week ago

ŠTRUMPFOVI – VELIKI FILM – novi trejler

ŠTRUMPFOVI – VELIKI FILM (THE SMURFS MOVIE)U bioskopima od 17. jula 2025.SINHRONIZOVANO I TITLOVANORežija: Chris…

3 weeks ago