Čovek se rađa sa neznatnim iskustvom o svetu u koji dolazi i nasleđem od predaka, koje treba da se razvije.

Zanimljiv je podatak da beba još u majčinoj utrobi gleda, čuje i već od nekoliko meseci prima taktilne draži (dodir) preko maminog stomaka. Posrednim putem prima i signale maminog raspoloženja. Otuda je opravdano što se u nekim sredinama trudnica ne sme ljutito ni pogledati.

Potencijal – kako po pitanju fizičkog i kognitivnog razvoja (kognicija – saznavanje), kao i emocija – razvija se kroz iskustvo, tj. aktiviranje.
Kakav ćemo odnos prema svetu imati, da li je on svet dobrote ili patnje i nerazumevanja, zavisi od naklonosti i pažnje najbližih osoba koji su uz njega u prvim godinama života. Tada se udaraju temelji ličnosti.

Kognitivne sposobnosti, sposobnosti saznavanja sveta i njegovih odnosa, radoznalost i istraživački duh, koji je u osnovi svakog otkrića, stvara se u prvim godinama, najvećim delom do 7. godine, neke operacije do dvanaeste, a sve ostalo tokom života je nadgradnja na ove temelje postavljene u detinjstvu.

Kako to dete ispituje svet i uči o odnosima u njemu i razvija svoje saznajne sposobnosti?
To čini IGROM, koja je za njega veoma ozbiljan posao, i u kom je neumorno. Njegove igre su različite zavisno i od uzrasta, ali maštovite i neophodne za psihofizički razvoj. Tu je, prvo hvatanje i bacanje predmeta, a onda građenje kao i rušenje, na putu do stvaranja oblikovanjem pogodnim materijalima kao što su: testo, plastelin i glina.

Testo je materijal do koga se lako dolazi, i koji detetu daje mogućnost da oponaša mamu ili baku u kuhinji. Postupno dete prelazi na glinu koja je veoma privlačan materijal za igru – svojom prirodom, bogatstvom boja i mogućnosti.

Oblikovanje gline predstavlja igru sa izuzetnim plodovima u podsticanju dečijeg psihomotornog razvoja, kroz razvoj fine motorike.
Fina motorika predstavlja pokrete šake i prstiju, i njen razvoj je od najvećeg značaja za podsticanje kognitivnog razvoja deteta. Naučno je dokazano da saznajne sposobnosti (kognitivne; intelektualne), zavise od broja sinapsi (veza među nervnim ćelijama) koje se formiraju u prvim godinama života.

Najveći broj takvih sinapsi ostvaruje upravo aktivnost prstiju, i akomodacija oka tj. zadržavanje pažnje na aktivnosti ruku. Ovaj podatak potvrđuje značajnost modelovanja i oblikovanja gline i sličnih materijala u kognitivnom, i ne samo kognitivnom, razvoju deteta.

Glina je…>>

Page: 1 2

Ivana Ristić

Share
Published by
Ivana Ristić

Recent Posts

NAJAVLJENA MUZIČKA PREDSTAVA “NA SLOVO NA SLOVO” . DEČJA FILHARMONIJA, FONDACIJA “DECA DECI” I MTS DVORANA OŽIVLJAVAJU KULTNI SERIJAL DUŠKA RADOVIĆA

NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE NAJAVLJENA MUZIČKA PREDSTAVA "NA SLOVO NA SLOVO" DEČJA FILHARMONIJA, FONDACIJA "DECA DECI"…

3 days ago

U PRODAJI KARTE ZA FILM “SVET IZ DOBA JURE – PONOVO ROĐENI”

ZAKORAČITE U SVET U KOM GOSPODARE NAJMOĆNIJA STVORENJA IKADA! SPEKTAKULARNI BLOKBASTER "SVET IZ DOBA JURE…

3 days ago

Broj bodova potrebnih za upis u srednje škole u Beogradu

Broj bodova potrebnih za upis u srednje škole 2025/2026 - Beograd Broj bodova potrebnih za…

2 weeks ago

Broj bodova potrebnih za upis u srednje škole Niš

Broj bodova potrebnih za upis u srednje škole Niš 2025. godine Broj bodova potrebnih za…

3 weeks ago

Broj bodova potrebnih za upis u srednje škole Novi Sad

Broj bodova potrebnih za upis u srednje škole Novi Sad 2025. godine Broj bodova potrebnih…

3 weeks ago

FILM “PINGVINOVE LEKCIJE” U BIOSKOPIMA

INSPIRISANA ISTINITIM DOGAĐAJEM, EMOTIVNA DRAMA O NEOBIČNOM PRIJATELJSTVU, BUĐENJU I SAZREVANJU Reditelj Piter Kataneo predstavlja nam filmsku…

3 weeks ago