Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj, te iako ne pripada grupi psihičkih oboljenja, opisan je u DSM priručniku (Diagnostic and Statistic Manual of Mental Disorders).
Iako su psihički poremećaji češći kod osoba s poremećajem iz autističnog spektra, oni su često zanemarivani. Teskoba, depresija i opsesivno-kompulsivni poremećaj su česti propratni poremećaji autizmu. Čak 71% osoba s autizmom ima jedan od popratnih poremećaja, a 40% dva ili više. Ti poremećaji su iscrpljujući, teški i ometaju svakodnevno funkcioniranje zahvaćene osobe. Kod osoba s autizmom ogledaju se kroz iznenadne promene raspoloženja i ponašanja, opsesivne misli i kompulsivne radnje, strah i pokušaj izbegavanja neprijatnih situacija, izolaciju i izbegavanje interakcije…suicid. Problem je tim veći što često većinom osobe s autizmom imaju poteškoće u prepoznavanju i opisivanju svojeg stanja.
Roditelji i staratelji osobe s autizmom ulažu veliki napor i troše mnogo energije što ih iscrpljuje i fizički i emocionalno. 90% roditelja prijavljuje kako i sami zbog situacije u kojoj su se našli imaju psihičkih poteškoća, a jednak postotak prijavljuje kako je autizam utjecao na mentalno zdravlje obitelji u celini. Razvod, gubitak prijatelja i dela porodice, zanemarivanje svojih potreba i interesa, finansijski slom čest su gost u porodici s autizmom što direktno utiče na mentalno zdravlje svakog člana obitelji.
Ali, ne mora biti tako. Uz pravilnu i pravovremenu podršku stručnjaka za mentalno zdravlje, ali i osoba koje znaju u kakvoj se situaciji i zašto nalazite, mnoge se poteškoće mogu prebroditi. Nemojte se libiti potražiti pomoć psihologa ili psihijatra. Nije nikakva sramota potražiti stručnu pomoć kada Vam je ona potrebna, a pogotovo ne jer pomaganjem sebi pomažete i drugima o kojima brinete.
Edukujte se o autizmu, edukujte druge. Povežite se s drugim roditeljima. Saznajte sve o dostupnim tretmanima koji mogu pomoći Vašem detetu. Slušajte sebe i svoje dete.
I najvažnije – budite dobri prema sebi, kako biste mogli biti dobri prema drugima.