Vračar – Beograd
Minimalni broj bodova potrebnih za upis koje su imali rangirani na listi prethodnih godina…
GIMNAZIJA | ||||
BGVR GA 4R01S | DRUŠTVENO-JEZIČKI SMER | 120 | 4 GOD | |
BGVR GA 4R01I | DRUŠTVENO-JEZIČKI SMER | 30 | 4 GOD | SRPSKO-ITALIJANSKI |
BGVR GA 4R01F | DRUŠTVENO-JEZIČKI SMER | 30 | 4 GOD | SRPSKO-FRANCUSKI |
BGVR GA 4R04S | PRIRODNO-MATEMATIČKI SMER | 120 | 4 GOD | |
BGVR GA 4R31S | UČENICI SA POSEBNIM SPOSOBNOSTIMA ZA RAČUNARSTVO I INFORMATIKU | 20 | 4 GOD |
Gimnazija je od osnivanja 1891. godine, pa sve do 1956. godine nosila naziv Treća beogradska gimnazija, a jedno vreme između ratova Treća muška realna gimnazija. Poznata je u jednom periodu kao Klasična gimnazija, a od 1963. Osma beogradska. Ti nazivi Treća, Klasična, pa Osma beogradska, uz one druge što ih je donela jedna nedovoljno osmišljena reforma pred kraj osamdesetih godina, objedinjuje živopisno zdanje u Njegoševoj 15.
Zbog svoje arhitektonske i istorijske vrednosti proglašena je spomenikom kulture 1964. godine kao zgrada Treće beogradske gimnazije. Iz obrazloženja Rešenja da je pod zaštitom države se vidi da je škola sagrađena u stilu akademizma sa jasno naglašenim klasicističkim elementima u bogatoj spoljnoj i unutrašnjoj plastičnoj dekoraciji. Zgrada predstavlja najbolji primerak prve najmodernije školske arhitekture sa početka dvadesetog veka po svojim konstruktivnim, funkcionalnim i stilskim odlikama.
Istorija gimnazije kao prosvetne ustanove ima mnogo dublje korene. Počinje od 1859. godine:
Konkurisanje za bilingvalno odeljenje dozvoljeno je i isključivo u slučaju da je učenik položio poseban deo prijemnog ispita iz stranog jezika.