Naslovna » Porodica » Porodični informator » Prava iz socijalne zaštite » Roditeljski i dečiji dodatak – izmene zakona

Roditeljski i dečiji dodatak – izmene zakona

roditeljski-i-deciji-izmene-zakona

1. Roditeljski dodatak je mera podsticaja rađanja čiji je cilj povećanje broja dece koja će biti državljani Republike Srbije i u njoj živeti. Dete može da stekne državljanstvo Srbije i kada majka nije državljanka Srbije, dok prijava detetovog prebivališta na teritoriji Republike Srbije nije povezana sa državljanstvom roditelja (prebivalište deteta je prebivalište jednog ili oba roditelja).

Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom propisao je samo tri slučaja kada se otac može pojaviti kao nosilac prava na roditeljski dodatak: kada majka deteta nije živa; kada je majka napustila dete; i kada iz objektivnih razloga majka ne može da neposredno brine o detetu. Nedostatak državljanstva Republike Srbije na strani majke nije propisan kao objektivna okolnost i opravdan razlog da na mesto majke, kao nosilac prava na roditeljski dodatak, stupi otac. Ustavni sud Republike Srbije je doneo Odluku, kojom je odbio predloge za utvrđivanje neustavnosti odredbi čl. 14. st. 1, 4. i 7. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom “pod uslovom da se odredba člana 14. stav 7. Zakona tumači i primenjuje na način da pravo na roditeljski dodatak, ako ispunjava uslove iz st. 1. do 5. ovog člana, može ostvariti i otac deteta ukoliko majka nije državljanin Republike Srbije”. Sud je stao na stanovište je potrebno “da se sporno pravno pitanje uredi na jasan i nedvosmislen način navedenim Zakonom, kako bi se otklonila eventualna potreba za daljim, odnosno dodatnim tumačenjem odredaba člana 14. Zakona”.

2. Za razliku od roditeljskog dodatka koji je pravo roditelja, dečji dodatak je pravo deteta. Na to upućuju i same zakonske odredbe (“dečji dodatak pripada detetu…” ), a potvrđuje i stav Vrhovnog kasacionog suda: “Dečji dodatak predstavlja deo troškova koji se odnose na mesečne potrebe svakog deteta, kojim se doprinosi ostvarivanju boljeg životnog standarda deteta, pa sredstva od dečjeg dodatka pripadaju detetu na čije se ime isplaćuju, a ne roditelju kome se isplaćuju”.

Shodno važećim zakonskim odredbama, dete koje je državljanin Republike Srbije, sa prebivalištem u Republici Srbiji, koje je zdravstveno osigurano i na školovanju u Republici Srbiji, čiji su prihodi niži od granice koju je zakon postavio, neće ostvariti pravo na dečji dodatak ako se o njemu neposredno stara roditelj stranac bez zaposlenja, bez prebivališta u Republici Srbiji i bez zdravstvenog osiguranja. Činjenice da je roditelj bez zaposlenja, bez mogućnosti zaposlenja (jer je stranac) i bez zdravstvenog osiguranja već same po sebi ukazuju na porodicu koja je ekonomski i socijalno ugrožena. S obzirom da je dečji dodatak mera usmerena na podršku materijalno ugroženoj deci, uslovljavanje ostvarivanja ovog prava državljanstvom, prebivalištem i zdravstvenim osiguranjem roditelja koji se neposredno stara o detetu nije u skladu sa ciljem zbog koga je ovaj zakon donet, jer iz prava na dečji dodatak može da isključi decu kojoj je ova vrsta društvene podrške neophodna.

3. Obavezno zdravstveno osiguranje majke, odnosno roditelja koji se neposredno stara o detetu (bez obzira na državljanstvo), kao uslov za ostvarivanje roditeljskog, odnosno dečjeg dodatka otežava i onemogućava ostvarivanje prava deteta i roditelja u situaciji kada veliki broj građana faktički nemaju zdravstveno osiguranje zbog propusta trećih lica da izmiruju doprinose za zdravstveno osiguranje i propusta organa vlasti da preduzmu mere propisane za takve slučajeve. Zadržavanjem ovih uslova mogle bi biti uskraćene mere finansijske podrške porodicama i deci kojoj je takva podrška potrebna, i kod kojih su nedostatak zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite samo jedan od oblika ili rezultata socijalne isključenosti i siromaštva.

4. Donošenjem Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja uveden je princip inkluzivnog obrazovanja dece. Zakonom su ukinute komisije za razvrstavanje, a u sistem uvedene interresorne komisije koje ne procenjuju sposobnost deteta da se školuje i “razvrstavaju” decu, već procenjuju potrebu deteta za dodatnom podrškom u obrazovanju.

ZAŠTITNIK GRAĐANA
Saša Janković

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top