Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Dan državnosti – Sretenje

Dan državnosti – Sretenje

Dan državnosti – Sretenje se slavi kao spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak i dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdan i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Serbije.

dan-drzavnosti-sretenje

 Sretenje Gospodnje

Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u periodu od 1804-1813. godine.

Ustanici predvođeni Karađorđem su uspeli da u značajnom vremenskom intervalu oslobode pašaluk. Ovaj ustanak je prethodio Drugom srpskom ustanku 1815, koji je na kraju doveo do stvaranja moderne Srbije.
Đorđe Petrović Karađorđe, poznat i kao Crni Đorđe je bio čuveni vođa (вожд) prvog srpskog ustanka protiv Otomanskog carstva. Smatra se ocem moderne Srbije.

U 18. veku turski feudalizam je ušao u fazu raspadanja i to se naročito odrazilo na njen međunarodni položaj. Turska vojska je postepeno gubila svoju nekadašnju moć i organizovanost, a i u naoružanju, opremi i obuci znatno je zaostajala za armijama evropskih sila. To je bio jedan od razloga što Turska nije bila više u stanju da očuva integritet velike Osmanlijske mperije. S druge strane, nizali su se neuspesi i u austrijsko-turskim i rusko-turskim ratovima. Teritorijalne pretenzije na tursko carstvo bile su sve učestalije, tj. takozvano Istočno pitanje postajalo je sve aktuelnije. Međutim, Turska je uspela na neki način da ublaži krizu svoje imperije zahvaljujući Napoleonovim ratovima, koji su tada potresali i zaoštravali odnose i interese velikih sila.
Stanje u Beogradskom pašaluku pred Prvi srpski ustanak

Svištovskim mirom je okončan poslednji austrijsko-turski rat koji se vodio od 1788. do 1791. Srbi su kao dobrovoljci aktivno učestvovali na strani Austrije. Ovaj period srpske istorije se naziva Kočina krajina, po Koči Anđelkoviću, jednom od srpskih komandanata. Svištovski mir nije doneo Srbima oslobođenje od turske vlasti, već samo amnestiju. Da bi smirio situaciju, turski sultan Selim III je fermanima iz 1793/1794. potvrdio Srbima ranije organe vlasti, tako da su, pored vezira i kadije, selima upravljali i knezovi, a u knežinama oborknezovi. Tada je u Beogradskom pašaluku bilo 45 knežina; zatim, fermanom od aprila 1796. godine, na čelo 12 nahija birani su obor-knezovi, koji su sami ubirali poreze i predavali ih vlastima (čak su delimično vršili i sudsku i upravnu vlast u svojim knežinama), ali sukobi između janjičara, koji su i dalje hteli najvišu vlast i spahija, koji su želeli osvetu, zbog ugroženog položaja, sve više su zaoštravani.

Dolaskom novog paše Abu Bekira, situacija u Srbiji se dosta izmenila. Odmah posle njegovog dolaska u Niš, organizovano je ubistvo tadašnjeg predvodnika janjičara, Deli-Ahmeta. Njega je s leđa ubio jedan od pašinih sluga, prilikom njegove posete Nišu.
Odmah nakon toga, posebnim fermanom paša je naredio janjičarima da se uklone iz Beograda i pašaluka. Janjičari su se pretežno sklonili u susedne pokrajine. U narednom periodu u Srbiji dolazi do oživljavanja privrede, a tako je bilo u Srbiji na početku vladavine Hadži Mustafe, naslednika Abu Bekira. Čak su za vreme njegove vladavine neki Srbi, kao Aleksa Nenadović, došli do položaja obor-knezova, zato su novog pašu neki nazivali “srpskom majkom”.

Sretenje Gospodnje

Sretenjski ustav je prvi ustav Kneževine Srbije iz 1835. godine. Tvorac Ustava je Dimitrije Davidović, učeni Srbin iz Austrije.
Sretenjski ustav je prvi ustav u istoriji Srbije, i na prostoru bivše Jugoslavije.

Ovaj kratkotrajni ustav je bio jedan od modernijih, demokratskijih i liberalnijih ustava svog doba, a predstavljao je najistočniji odblesak Francuske revolucije. Ukinut je pod pritiscima Turske, Rusije i Austrije 17. marta 1835. godine, samo mesec dana od donošenja, a njegov tvorac je isteran iz službe.

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top