Naslovna » Kultura » Knjige » Priča o Trejsi Biker – Odiseja

Priča o Trejsi Biker – Odiseja

prica-o-trejsi-biker

Priča o Trejsi Biker

Napisala:

Džeklin Vilson

Ilustrovao:

Tihomir Čelanović

Prevela:

Marija Vukosavljević

Ja sam Trejsi Biker a ovo je knjiga o mom životu. Imam deset godina, možda nisam najlepša ni nabolja devojčica na svetu, ali sam svetska zvezda. O meni je napisano nekoliko knjiga, a prikazuje se i TV serija. Šta? Niste čuli za mene? Za jednu jedinu, neponovljivu, nezaboravnu Trejsi Biker? Da sam na vašem mestu smesta bih pročitala ovu knjigu. Neviđeno dobro će te se provesti a srce će vam lupati kao ludo od uzbuđenja. Majke mi. Džeklin Vilson i knjige o Trejsi Biker:

– Priča o Trejsi Biker
– Čik ako smeš
– Trejsi Biker u glavnoj ulozi

O autorki

Džeklin Vilson je rođena 1945. kao Džeklin Ejtken, u Batu, u Velikoj Britaniji. Počela je da piše veoma rano: svoj prvi „roman” od dvadesetak stranica napisala je sa devet godina. Nije naročito volela školu, pa ju je napustila sa šesnaest godina. Zaposlila se najpre u izdavačkoj kući, zatim je dve godine radila kao novinarka, a onda se konačno posvetila pisanju. Napisala je nekoliko kriminalističkih serijala i brojne predstave koje su se izvodile na Radiju 4, ali su joj tek knjige za mlade donele svetsku slavu i značajne nagrade. Džeklin vodi radionice kreativnog pisanja za decu. I sama strasna čitateljka, u svojoj biblioteci ima preko petnaest hiljada knjiga!
Živi u Kingstonu na Temzi i ima jednu kćer.
Godine 2002. Džeklin Vilson je dodeljen Orden Reda Britanskog carstva za zasluge u obrazovanju u školama, a od 2005. do 2007. nosila je titulu Dečjeg laureata. Tokom svog mandata zalagala se za objavljivanje više knjiga za slepe. Dobila je nekoliko počasnih doktorata. Godine 2008. dobila je i plemićku titulu, pa je sada Dama Reda Britanskog carstva (DBE).
Džeklin Vilson je napisala stotinak knjiga za decu i omladinu, a mnoge od njih su ekranizovane. Dobila je prestižnu Smarties nagradu; nagradu Children’s Book za roman Dvostruka igra (Double act), koji se našao i u užem izboru za Karnegijevu medalju; nagradu Blue Peter po izboru publike za Priču o Trejsi Biker 2002. godine; Gardijanovu nagradu za dečju književnost za roman Ilustrovana mama, koji je 1999. proglašen najboljom knjigom za decu u Velikoj Britaniji.

Knjige Džeklin Vilson govore o savremenoj deci koja se nose sa svakodnevnim problemima, suočena sa smrću ljubimca (The Cat Mummy), razvodom roditelja (The Suitcase Kid), njihovom bolešću (Ilustrovana mama) ili napuštanjem (knjige o Trejsi Biker). Džeklin Vilson se bavi svim osetljivim temama o kojima roditelji oklevaju da razgovaraju s decom: gubitkom prijatelja, tugom za preminulom drugaricom (Vicky Angel), batinama i bežanjem od kuće (Tajne), homoseksualnošću (Poljubac), položajem dece sa specijalnim potrebama (Žurke u pidžamama). Njeni junaci uglavnom potiču iz nekompletnih ili nefunkcionalnih porodica, pa se pored uobičajenih teškoća koje prate odrastanje, suočavaju i sa ozbiljnijim problemima.
Džeklin Vilson najčešće piše u prvom licu, tonom kojim bi se dete poveravalo svojim vršnjacima, zbog čega se mladi čitaoci lako identifikuju s njenim junacima. Zahvaljujući retkom daru da o ozbiljnim životnim temama pripoveda zabavno i bez tračka sentimentalnosti, bez pridikovanja i s nesvakidašnjim razumevanjem dece, njihovog načina života i problema koji ih okupiraju, Džeklin Vilson je postala jedan od najomiljenijih pisaca za mlade na planeti.
Taj njen talenat i hrabrost da bez ulepšavanja piše o stvarnom životu današnje dece posebno dolazi do izražaja u knjigama o Trejsi Biker. Džeklin Vilson ne ulepšava čak ni svoju junakinju: Trejsi živi u domu za nezbrinutu decu, ali nema ništa zajedničko sa Oliverom Tvistom, Harijem Poterom, Hajdi niti drugim likovima siročića koje najčešće srećemo u literaturi za decu. Trejsi nije naročito lepa ni dobra – nestašna je, neprestano laže i izmišlja, psuje, za čas posla se potuče, kad zapne da nešto ostvari nije je briga koga će povrediti, vrlo je osetljiva na nepravdu prema sebi (njoj samoj?) a vrlo retko na nepravdu prema drugima. Često je nezahvalna i namćorasta, skroz je neumerena, drčna i neposlušna. A ipak je neodoljiva – zato što je šarmantna, hrabra, duhovita i, pre svega, zato što je iskrena prema sebi: ona vrlo dobro zna kakva je i šta radi, ne pretvara se da je dobrica i nevinašce. Kad Tina odustane od pisanja članka o deci iz doma, jer „urednica tog časopisa želi veoma dirljivu, srceparajuću priču o tužnoj, slatkoj, ranjivoj dečici, koja će rasplakati njene čitaoce“, Trejsi pokušava da je ubedi da ipak to uradi ne bi li lakše našla dom.
„Ma, mani se toga, Trejsi. Niko od vas ovde uopšte nije sladak. Vi ste svi drčni, namćorasti i živahni. Želim da vas opišem kakvi ste zaista, ali to onda neće biti ono što mi je urednica tražila.“ Kam se ne da.
„A neće biti ni ono što ja želim. Moraš da napraviš da delujem slatko, Tina. Inače me niko neće hteti. Već mi je prošao rok za prodaju. Posle pete-šeste godine si već prilično beznadežan slučaj. Više nisi slatko detence, i počinješ da budeš nezgodan. A ja nisam ni lepa, pa nema šansi da ljudi počnu da guguču čim ugledaju moju sliku. Povrh svega, ja nisam za usvajanje, pa ljudi ne mogu nikada od mene da naprave svoju devojčicu, ne zaista.“
Trejsi je zapravo jedan od najživotnijih likova u literaturi za decu, i zato mladi čitaoci mogu lako da u njoj prepoznaju sebe ili svoje vršnjake. Trejsina slaba tačka je njena mama koja se vrlo retko pojavljuje, pa je Trejsi prinuđena da izmišlja svakojake bajke o njoj, zbog kojih često upada u nevolje. A pošto već nije idealno dete, mora sama sebi da nađe pristojan dom.
Posle uspeha Priče o Trejsi Biker (1991), Džeklin Vilson je napisala još nekoliko knjiga i priča o njoj. U romanu Trejsi Biker u glavnoj ulozi (2006) pratimo njene dogodovštine za vreme božićne školske predstave, dok čeka preseljenje u novu hraniteljsku porodicu i priželjkuje da se mama vrati. Priča Srce lupa kao ludo (Tracy Beaker’s Thumping Heart) objavljena je kao specijalno izdanje pod pokroviteljstvom dobrotvorne organizacije Comic Relief (2009). U romanu Čik ako smeš (2000) Trejsi se prilagođava novom životu u hraniteljskoj porodici kod Tine, kad se njena mama iznenada pojavljuje, rešena da je uzme kod sebe. Upoznaje dva dečaka koja kao i ona beže iz škole, i kroz Aleksandrove i Fudbalkove priče Trejsi ima priliku da zaviri u život dece koja žive sa roditeljima, koji su daleko od idealnog. Za mnogobrojne fanove Trejsi Biker Džeklin je 2009. izbacila i dva specijalna izdanja: Trejsin kviz i Dnevnik Trejsi Biker. Na osnovu Priče o Trejsi Biker snimljena je i tri godine emitovana serija na engleskom BBC (2002–2005). Serija je bila toliko popularna, da je napravljen i nastavak Povratak Trejsi Biker (2010–2012) u kome se Trejsi vraća u Otpad za decu, ovaj put zaposlena da brine o deci iz doma. Čini joj se da se to mesto promenilo, da su novi klinci mnogo gori od njih nekada… Nedavno (2012) počelo je emitovanje serije Saveti Trejsi Biker za opstanak u kojima Trejsi iznosi životne lekcije na razne teme, koristeći svoja iskustva, sa filmskim isečcima iz prethodna dva serijala. Za sledeću godinu (2013) zakazano je emitovanje novog nastavka, Otpad za decu, u kojem se govori o životu u domu nakon što je Trejsi otišla u hraniteljsku porodicu.
Lik Trejsi Biker ne prestaje da inspiriše čitaoce svih generacija ni dan-danas, više od dvadeset godina nakon pojave prve knjige o njoj. Zaista, u tim knjigama može se naći sve što zanima i muči savremenu decu, škakljive i problematične, lepe i zabavne strane života u današnjem svetu: porodice rasturene i složne, roditeljska ljubav raznih vrsta, socijalne razlike, prijateljstvo za čitav život i prolazno, površno druženje, traganje za sopstvenim identitom u svetu gde su podele između dobra i zla nestalne, i uopšte, bezbroj sitnih i krupnih muka koje prate odrastanje. Zato i ne čudi što deca širom sveta uživaju da odrastaju uz Trejsi Biker.

Izdavač Odiseja

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top