Naslovna » Kultura » Knjige » Srpske narodne lirske pesme – Kreativni centar

Srpske narodne lirske pesme – Kreativni centar

Srpske-narodne-lirske-pesme

Srpske narodne lirske pesme

 

Priredili:

Simeon Marinković i Slavica Marković

Ilustrovala:

Mirjana Živković

Kada su se srpske narodne lirske pesme pojavile u Vukovom izdanju 1815. godine u Evropi, njihovu lepotu među prvima zapazili su Jakob Grim i Gete. U svojim prikazima upoređivali su ih s mirisom ruže i Solomonovom „Pesmom nad pesmama“. Pesnik Adam Mickijevič isticao je to da „nema ničeg privlačnijeg od stila tih pesama“, te da je to „vrhunac savršenstva koji je mogao da dosegne slovenski stil“. A Vuk je govorio da je u njima „najdragocenija čistota i sladost našega jezika“.

Nešto kasnije Vasko Popa, koji je inače izrastao iz ove poezije u pesnika svetskih razmera, zaključio je da „možemo samo da se ponosimo poetskim blagom svoga naroda“, „da nas to blago sjedinjuje s čitavim svetom“ i da „na dnu svake reči naziremo čudotvorne ključeve koji otvaraju tajanstvene kapije lepote, one lepote koju stvara čovek da bi njome pobedio rugobu, vreme i smrt“.

U želji da savremenim čitaocima približi vrednosti narodne lirike, izdavačka kuća Kreativni centar priredila je i objavila na posebno zanimljiv način Srpske narodne lirske pesme, u recenziji profesora Boška Suvajdžića. Pesme su svrstane u osamnaest tematskih grupa: ljubavne, porodične, svatovske, pesme o radu i dr. Osim izabranih 506 pesama iz raznih krajeva u kojima Srbi žive, uz pesme su data objašnjenja simboličnih značenja bića, predmeta i pojava o kojima se govori: cvetova ruža, nevena, sminja, božura, ljubičice i drugih, zatim jele, bora, višnje, jabuke, dunje, jasena, onda značenje jelena, košute, sokola, sunca, meseca, vode, vila i mnogih drugih. Pored toga, ilustrovana su i objašnjenja obreda i običaja u kojima su pesme izvođene – svadbe, dodola, lazarica, koleda, kraljica, zdravica itd.

Knjigu je ukrašavala, očigledno sa ljubavlju, docent Mirjana Živković svojim crtežima i brojnim prilozima – fotografijama običaja, obreda, odevnih i drugih predmeta, šara i vezova utkanih na njima, preuzetih najviše iz zbirki Etnografskog muzeja. Sve to na živopisan način oslikava milje u kojem su se pesme rađale i trajale.

Knjiga sadrži i zapise o ovim pesamama, ocenu njihove estetske, etičke i saznajne vrednosti. U tom cilju obrazlaže se bogatstvo i snaga osećanja kojima su nadahnute kroz jednostavnost i toplinu melodije, zvučnost, slikovitost i jedrinu jezika i izraza. Lirske pesme dragoceno su svedočanstvo o svakodnevnom životu našeg naroda i ističu visoke moralne i životne vrednosti za koje se zalažu: ljubav, rad, lepotu, optimizam, mudrost, saosećanje, skromnost, solidarnost; nasuprot tome, osuđuju zlo, nečoveštvo, nepravdu, ropski rad, ropsku pokornost. Knjiga sadrži i naučnu aparaturu koja će pomoći istraživačima iz ove oblasti u daljem radu.

Na kraju ove lepe i bogato ilustrovane knjige urednički tim koji su predvodili dr Simeon Marinković i Slavica Marković zaključuje da srpske narodne lirske pesme predstavljaju dragoceno jezičko blago koje je vekovima stvarala narodna duša, i to baš onako kako i sama pesma kaže: „kroz trepke reči sejala, suzama zamesila, na grudima razvijala i dušom ispekla, pa je to lepota koja će kroz vekove sijati dok je ovog naroda i njegovog jezika“.

Ovo je knjiga trajne vrednosti i neophodan je deo svake kućne biblioteke.

Izdavač Kreativni centar
script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top