Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Džejms Metju Bari

Džejms Metju Bari

dzejms-metju-bari

Džejms Metju Bari je rođen 9. maja 1860. u škotskom mestu Kiriemuir. Otac Dejvid Bari bio je dobrostojeći krojač, dok mu se majka Margaret Ogilvi bavila spisateljstvom. Džejms je imao devetoro braće i sestara, ali majčin miljenik bio je Dejvid, koji je preminuo u najranijem detinjstvu.

Bari odrasta postavši novinar u “Nothingam Journal-u” pošto je završio edinburški univerzitet. Uporedo sa uspešnom novinarskom karijerom, počeo je da piše kratku prozu i drame, seli se u London gde doživljava kritičarski i finansijski uspeh. Svoju sledeću uspešnu knjigu Džejms naslovljava majčinim imenom, Margaret Ogilvi. U njoj prati život osmogodišnje devojčice koja se brine o braći posle smrti majke.

U to vreme (1888) počinje aktivnije da se zanima za pozorište gde upoznaje svoju buduću suprugu, glumicu Meri Ansel, drugu najvažniju ženu života. Nesiguran mali čovek (Bari je bio visok jedva 153 cm) stavlja Meri na pijedestal. Međutim, oboje su nesrećni. Ožalošćen zbog svog neproživljenog puberteta, pisac je izbegavao fizičku intimu (ne zna se da li je u pitanju fizička ili psihička deformacija) tako da je par ostao bez dece iako ih je obožavao. To ga još više udaljuje od Meri Ansel koja je želela da bude majka. Ovaj brak je površnima izgledao uspešan i snažan, ali su supružnici bili nesrećni. Ironično, Bari u ovo vreme piše svoje najbolje i najuspešnije drame, Mali poslanik, 1897, Kvalitetna ulica 1902, Divni Kričton, 1902, Petar Pan i Šta svaka žena zna, 1908.

Tomijeva nemogućnost da voli kao pravi muškarac odraz je Barijevog života, ali inicijacija za rađanje Petra Pana.

Bari je napisao Petra Pana kao posvetu sinovima svojih komšija i prijatelja Artura i Silvije Levelin Dejvis (treća najznačajnija žena u piščevom životu). Očaran Silvijinom lepotom, Bari konstatuje da je ona majka Džordža i Džeka Levelina Dejvisa, dečaka koje je zabavljao u Hajd parku tako što je dizao obrve pa trljao uši. Porodica Levelin Dejvis je u stvari bila prototip za porodicu Darling iz Petra Pana. Pisac je počeo da se pojavljuje jako često u domu svojih novih prijatelja, što je nerviralo Artura, Silvijinog muža, inače mladog i ambicioznog pravnog zastupnika. Džejms Bari je pisao pisma Silviji, nazivajući je srednjim imenom Žoselin, koje niko nije upotrebljavao. On je znao da je ona zaljubljena u svog muža, ali je bio srećan ulogom surogat-oca dečacima Levelin Dejvisovih. Mnoge priče koje je Bari pričao dečacima završile su u zbirci pripovedaka Mala bela ptica u kojoj se, inače, prvi put pojavljuje ime Petra Pana. Pisac štampa knjigu u samo dva primerka, za sebe i za Artura Levelin Dejvisa, koji svoj primerak gubi u vozu.

Nekoliko godina kasnije svu svoju energiju, talenat i delove života Bari stavlja u svoje istinsko remek-delo Petar Pan. Silvija je brižna i nežna gospođa Darling. Gospodin Darling je drska karikatura Artura Levelina Dejvisa. Dečaci su “Izgubljeni dečaci”, a Majkl Levelin Dejvis – Petar Pan. Vendi Moira Anđela Darling je omaž Margaret Henli koja je umrla sa šest godina, pokojnoj kćerci Barijevog prijatelja V. Henlija.

Posle velikog uspeha predstave Petar Pan i Vendi, Bari je napisao pripovetku “Petar Pan, dečak koji nije želeo da odraste” koja je zatim postala omiljeno dečje štivo u formi romana Petar Pan i Vendi (dvadesetih, “Vendi” se izgubila iz naslova).

Bari je dočekao i filmsku verziju svog junaka (1924) u režiji Voltera Brenona. Umro je 1937. u Londonu, proživevši dug i prominentan život.

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top