Naslovna » Turizam » Manastiri » Manastir Pustinja

Manastir Pustinja

Manastir Pustinja, jedinstven kompleks po mnogo čemu, leži skriven na ulazu u Pustinjsku klisuru koju je reka Jablanica usekla u severozapadne obronke Valjevskih planina. Ovo sveto mesto, nesagledivo sa puta i reke, zaklonjeno strmim, šumovitim padinama planine Orlovače sa sa severne i Bele Stene sa južne strane u potpunosti je opravdalo ime koje mu je dato. Udaljen od naselja u okolini na oko tri kilometra, okružen gustom šumom, skučen, zaravnjen plato pružio je idealne uslove za podizanje sakralnog sedišta koje čuva i rasejava hrišćansku pravoslavnu duhovnost.

Od nastanka do 1962. godine, kada je probijen uski asfaltni put od Poćute (na putu Valjevo – Bajina Bašta) ovu svetinju je, od turskih pohoda i ratnih razaranja, štitila uska, strma staza usečena u vrletne litice Bele stene. Sa druge strane, nepristupačnost Pustinjskog kompleksa učinila je da se i do danas mnogi nisu upoznali sa kulturno – istorijskim vrednostima ovog mesta i lepotom prirode koja ga okružuje, kao što je zapisala Desanka Maksimović u manastirsku knjigu 1992. godine:
”Srećna sam što sam posetila ovo Sveto mesto. Kako bih pošla na onaj svet, da ovde nisam bila i poklonila se ikonama u ovoj svetinji.”

{gallery}manastiri/pustinja{/gallery}

Izvesno je da je sadašnja crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice sagrađena na temeljima starije, s obzirom da su Turci dozvoljavali podizanje hramova samo na mestima gde su pre njihovog dolaska bile bogomolje ili pisana dokumenta o ranijem postojanju. Dokaze o postojanju starijeg hrama na mestu današnjeg pružaju ostaci temelja i grob sa skeletom otkriven prilikom sondažnih iskopavanja spoljnog zida oltarske apside.

Takođe u literaturi se pominje postojanje Vavedenjske crkve u XII veku što upućuje na zaključak da bi buduća sistemska arheološka istraživanja rezultirala, pored materijalnih dokaza o poreklu i starosti prvobitne crkve, i rasvetljavanju značaja koji je Pustinja zauzimala u srpskoj srednjovekovnoj istoriji i duhovnoj kulturi.

http://maps.googleapis.com/maps/api/staticmap?maptype=satellite&center=44.20322,19.704301&size=300×717&zoom=5&markers=color:6|label:1|44.20322,19.704301&sensor=false

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top