Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Zašto je 11. novembar državni praznik?

Zašto je 11. novembar državni praznik?

Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembar, spomen je na sve nevino stradale od 1914. do 1918. godine i u Srbiji će se ove godine obeležiti kao državni praznik.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu predstavlja jedan od najznačajnijih praznika iz tog perioda, a posebno se svečano proslavlja u zemljama-pobednicama u ovom ratu. Svečanosti na najvišem državnom nivou posebno su karakteristične za Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Rusku Federaciju, Sjedinjene Države.

Prvi svetski rat je trajao četiri godine i u njemu je učestvovala većina velikih svetskih sila. Više od 70 miliona ljudi je bilo pod oružjem, a od toga preko 60 miliona ljudi u Evropi je bilo mobilisano u jedan od najvećih ratova u istoriji. Posledice rata su bile da je ubijeno više od 15 miliona ljudi, 20 miliona ranjeno, a direktne učesnice rata pretrpele su i ogromna razaranja država i privreda.

Srbija je u Prvom svetskom ratu ukupno izgubila 1.248.136 stanovnika, odnosno 28 odsto stanovništva.

Dan primirja, osim što predstavlja odličnu priliku za predah od tri vezana slobodna dana za većinu zaposlenih u državnim institucijama Srbije, zapravo je državni praznik koji se obeležava svakog 11. novembra, datuma na koji nismo previše obraćali pažnju sve do 2012. godine, kad je i zvanično počeo da se proslavlja.

Dan primirja se obeležava u svim zemljama-potpisnicama sporazuma, a u srpskoj javnosti vlada mišljenje da je dobro i važno da slavimo 11. novembar, kao i ostale zemlje, a ne 13. kad je potpisano beogradsko primirje jer time Srbija staje u red zemalja koje su se pre 100 godina borile za slobodu i bolju budućnost.

Srbija se na ovaj dan kiti Natalijinom ramondom

Kao glavni motiv za amblem ovog praznika koristi se cvet Natalijina ramonda, a ovu biljku je 1884. godine u okolini Niša otkrio doktor Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovća.

On je zajedno sa Josifom Pančićem opisao je ovu vrstu i dao joj ime po ženi kralja Milana Obrenovća, kraljici Nataliji. Reč je o endemskoj vrsti zapadnog Balkana, a osim u Srbiji, raste samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.

Ono što čini ovu biljkom specijalnom jeste da čak i kada se potpuno osuši, Natalijina ramonda može ponovo da oživi kada se zalije. Zato se često koristi ovaj cvet kako bi se pronašla simbolika sa srpskim narodom i vojskom koja je tokom Prvog svetskog rata pretrpela ogromne gubitke ali je uspela da se uzdigne i da veliki doprinos u savezničkoj pobedi nad Nemačkom i Austro-Ugarskom.

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top