Naslovna » Dešavanja » Dan borbe protiv opstruktivne bolesti pluća

Dan borbe protiv opstruktivne bolesti pluća

opstruktivna-bolest-pluca

U pitanju je bolest opasna po život, koja progresivno napreduje ako se ne leči.

HOBP (Hronična opstruktivna bolest pluća) će po predviđanjima stručnjaka do 2030. godine postati treći uzrok smrtnosti na globalnom nivou. Procena je da u svetu ima oko 210 miliona obolelih, a skoro 90% smrtnih slučajeva od HOBP je zabeleženo u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Procenjuje se da u Srbiji ima između 400.000 i 600.000 obolelih od ove bolesti. Ovo je bolest koja se uglavnom javlja kao posledica dugogodišnjeg pušenja. Veliki broj ljudi nije ni svestan da je već oboleo.

Dan borbe protiv opstruktivne bolesti pluća  je 15. novembar.

Hronični bronhitis i emfizem pluća su dva obično udružena oštećenja disajnih puteva, koja se u poslednje vreme označavaju zajedničkim imenom hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP).

HOBP je definisana kao promenjeni odgovor disajnih puteva na delovanje spoljašnjih i unutrašnjih činilaca koji izazivaju jednu vrstu inflamacije.
Za razliku od zapaljenja izazvanih infektivnim uzročnicima (virusima, bakterijama), reč je o zapaljenju koje prouzrokuju takozvani medijatori inflamacije, biološki aktivne supstance oslobođene iz ćelija koje se nalaze u respiratornom sistemu, ili bivaju privučene na mesto događaja pod štetnim dejstvom duvanskog dima.

Najčešći faktori rizika HOBP su:
Pušenje (85% obolelih su pušači). Ostavite cigarete.
Delovanje profesionalnih iritantnih uzroka kao što su prljavi uslovi rada
Loši stambeni i socijalni uslovi života (loše grejanje i ventilacija stambenih prostorija). Izbegavajte grejanje na ugalj i drva, naročito ako je ložište u prostoru u kome obitavate. Redovno provetravajte prostorije. Sanirajte probleme vlage i kondezacije u stambenom prostoru.
U vrlo malom broju slučajeva uzročnik je urođeni poremećaj pre svega deficit alfa 1 antitripsina koji uslovljava raniji razvoj bolesti, već u trećoj deceniji života.

Za nastanak bolesti  potrebno je dosta vremena, tako da pušači bivaju zavedeni da nemaju tegobe, sve dok ne prođe 15 do 20 godina, kad efekat duvana i njegovih mnogobrojnih sastojaka dolazi do izražaja.

Zadatak svih roditelja je da objasne svojoj deci koliko je pušenje štetno po zdravlje. Cigarete su jedini proizvod koji ubija ljude a nalazi se u legalnim tokovima prodaje. Roditelji koji su pušači treba da pokušaju da ostave cigarete. Ostavljanjem cigareta daju dobar primer deci i rasterećuju kućni budžet.

HOBP je oboljenje progresivnog toka koje se od prvih i najlakših simptoma, kroz sve teža oštećenja disajnih organa, razvija do respiratorne insuficijencije, što predstavlja slabost respiratornog sistema da obavlja svoju osnovnu funkciju-razmenu kiseonika i ugljen dioksida, a sve to je posledica dugotrajnog, različitog i mnogostrukog delovanja duvanskog dima na disajne organe.

Lečenje
prva mera lečenja je sprečavanje delovanja faktora rizika, a potom farmakoterapija (uzimanje lekova) i nefarmakološke mere.
uključuju se bronhodilatatori (lekovi za širenje bronhija)
inhalacioni kortikosteroidi i ako treba antibiotici
osnovni put primene lekova je inhalacioni, jer lekovi deluju efikasnije (u manjim dozama), pri čemu je pravilno korišćenje inhalacione terapije izuzetno važno zato što se pokazalo da nepravilnosti u tehnici primene mogu učiniti lek nedelotvornim.

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top