Naslovna » Deca » Deca » Kako se razvija dečje učenje i razmišljanje

Kako se razvija dečje učenje i razmišljanje

kako-se-razvija-decije-ucenje-i-razmisljanje

Razvoj veština razmišljanja
Iako deca već imaju sigurno znanje i u vreme kada kreću u školu, škola ohrabruje razvoj kompleksinijih veština. U školi, deca imaju nove odgovornosti, kao što su obavljenje izvesnih zadataka na časovima i donošenje stvari koje su im potrebne svaki dan. To zahteva od njih da nauče da se organizuju i sami rasporede prioritete među obavezama.

Tokom osnovne škole, deca imaju mnogo prilika da grade i poboljšaju svoje kognitivne veštine u sledećim oblastima:

Jezik
Iako je učenje čitanja u školi važno za razvoj pismenosti, koncentracija je još važnija za razvoj jezičkih veština kod dece. Konverzacija je od velike važnosti, ona usmerava dečju pažnju na važne detalje događaja i doživljaja i tako im pomaže da uče. Sadržaj i kvalitet jezika koji roditelji koriste utiče na razvoj kognitivnih veština. Jezik uključuje više od samog govora. On sadrži i korištenje govora tela, gestove, slušanje i razumevanje onoga što je rečeno. Roditelji mogu pomoći razvoj ovih važnih veština kod dece odvajajući vreme za razgovor sa njima, slušajući ih i odgovarajući na njihova pitanja s velikom pažnjom. Pri tome se treba posebno pobrinuti da se isključe sva ometanja (TV, video igrice…), da bi se i roditelji i deca dobro koncentrisali.

Pažnja
Učenje raspoređivanja pažnje tokom određenog vremena je izuzetno važno za dečje učenje. Igranje igara koje pomažu razvoj pažnje, kao što su “Ja vidim svojim očima”, “Sajmon kaže”, “Koliko je sati, Gospodine Vuče?”, je kod male dece kreativan i vrlo efikasan način. Kako postaju stariji, oni postaju mnogo bolji u fokusiranju na zadatke i teže ih je omesti. Pažnja postaje više namerna, kako deca idu prema starijim razredima i postaju fokusiraniji na važnije pojedinačne zadatke.
Roditelji i nastavnici mogu pomoći deci da fokusiraju pažnju ukazujući im na stvari koje su posebno važne ili interesantne, ili tražiti povratnu informaciju o tome šta oni opažaju. Na primer, postavljati specifična pitanja kao što su: “Koja je tvoja omiljena životinja u ZOO-vrtu?”, a zatim: “Šta zapažaš da je specifično kod nje?” Ovakva pitanja su vrlo korisna, jer navode na pažljivo posmatranje i razmišljanje i doprinosi njihovom razvoju.
Napomena: Normalno je da mnoga mala deca imaju problem da fokusiraju pažnju, ali ovaj problem uglavnom može biti prevaziđen vežbom.

Kako se razvija dečje učenje i razmišljanje

Memorija
Memorija je krucijalna za učenje, jer da bismo gradili nove ideje neophodno je da zadržimo ranije naučene da bismo dalje gradili na njima. Kako deca postaju starija, količina znanja koju mogu sačuvati u dugoročnoj memoriji raste, ali količina kratkoročne memorije postaje ograničenija. Kada ima suviše informacije koje je potrebno upamtiti, korisno i interesantno može biti davati deci da povežu sadržaj sa određenim izrekama i rimama. Na primer, kada ste bili u osnovnoj školi sigurno su vas učili na koji način najlakše da upamtite brojeve dana u svakom mesecu. Koristeći ovakvu i slične strategije moguće je upamtiti lakše i sigurno mnoge informacije.

Planiranje i rešavanje problema
Jednostavno planiranje počinje rano u životu, a postaje efektivnije sa godinama. Deca u osnovnoj školi su mnogo sposobnija od onih u predškolskom uzrastu da isplaniraju nešto pre nego što urade. Sposobnost planiranja i rešavanja problema nastavlja da se razvija kako deca uče u školi da misle kroz rešavanje problema. Roditelji i nastavnici mogu podržati ovu vrstu učenja postavljanjem pitanja kao što su: ”Šta ako…?” ili ” Kako bismo ovo rešili…?” i onda voditi decu korak po korak ka rešavanju problema.

Razmišljanje o razmišljanju
Dečji kognitivni razvoj je podignut na određen nivo kada razviju sposobnost usmeravanja vlastitog procesa mišljenja. Ove veštine im pomažu da promisle šta bi trebalo da rade i da prepoznaju kada su uspešni, a kada im je potrebno da zatraže pomoć. Mišljenje o vlastitom razmišljanju pomaže deci da postanu nezavisni u učenju. Na primer, ako mogu proceniti svoje razumevanje priče dok je čitaju, oni će znati da li im je potrebno ponovno čitanje nekih odlomaka ili će tražiti pojašnjenje u okolnom tekstu ili slikama da im pomogne da bolje razumeju.

Razumevanje pogleda na druge
Razumevanje da drugi ljudi imaju različito mišljenje razvija se s godinama. Mala deca misle da svi razmišljaju na isti način kao oni. Slušanje tuđe perspektive stimuliše dečje razmišljanje. Iz ovog razloga, deca imaju koristi od aktivnosti u učionici koje ih uključuju u učenje zajedno, u malim grupama. Saradnja u učenju s drugom decom ohrabruje, takođe, pozitivno socijalno ponašanje.

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top