Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Kako su dani u nedelji dobili ime

Kako su dani u nedelji dobili ime

Pitate se kako su dani u nedelji dobili ime?

dani-u-nedelji

Dani u nedelji

U germanskim, kao i u nekim drugim jezičkim grupama, dani u nedelji su uglavnom dobijali imena po božanstvima iz njihovih mitologija ili pak onih kultura sa kojima su imali neposredan dodir.

U nastavku pročitajte kako su nazivi za dane u nedelji formirani u engleskom jeziku.

Naime, naziv za prvi dan u sedmici, ponedeljak (Monday), javio se oko 1000. godine od staroengleske reči mōndæg, što u bukvalnom prevodu znači mesečev dan (moon‘s day). Slično je i sa ostalim germanskim jezicima, na primer holandski Maandag ili nemački Montag. Svi ti germanski nazivi jesu zapravo interpretacija latinskog naziva lunae dies, mesečev dan.

Utorak (Tuesday) potiče od staroengleske reči Tiwesdæg (Tiw’s Day), što bi u prevodu značilo „Tivov dan”. A ko je bio Tiv? Tiv (Týr) je u nordijskoj mitologiji bio bog pravde, neba i herojske slave, često prikazivan kao jednoruki čovek. Tir je kasnije u islandskom folkloru predstavljan kao sin Odina i pre njega je smatran vrhovnim božanstvom. Pretpostavlja se da su mu autoritet, kao i popularnost kasnije preuzeli Odin i Tor, budući da je u vreme velike migracije Odin smatran bogom rata.

Starom skandinavskom božanstvu pod nazivom Vodan (Wodanaz ili Odin) posvećena je sreda (Wednesday). U skandinavskim religioznim obredima govorilo se Wodan, id est furor, što bi u prevodu značilo Vodan, onaj koji je gnevan. Vodan ili Odin je bio vrhovno božanstvo i prema nekim teorijama, postepeno je smenio pomenutog Tiva na čelu Panteona u zapadnim i severnim germanskim kulturama.

Četvrtak (Thursday – izvedeno od Thor’s day) posvećen je čuvenom Toru koji se povezuje sa gromom, svetlicom, silinom i hrastovim drvetom. Veruje se da je štitio čovečanstvo i bio simbol plodnosti. Zanimljivo je da se četvrtak na nemačkom kaže Donnerstag, a es donnert znači „grmi”.

Petak (Friday) je posvećen ženskom božanstvu, vrhovnoj nordijskojh boginji Freji (Frigg), za koju se verovalo da je bila Odinova žena, prva među svim boginjama i kraljica Asgarda, jednog od devet svetova u nordijskoj mitologiji. Predstavljana je sa karakteristikama supruge i majke, imala je moć proročice, ali nikada nije otkrivala svoje vizije. Bila je jedina pored Odina koja je mogla da sedi na visokom tronu i posmatra univerzum. Koren reči Frigg javlja se u starosaksonskoj reči fri što znači voljena dama.

Dani u nedelji

Subota (Saturday) je dobila naziv po rimskom bogu Saturnu, ocu Jupitera koji ga je svrgnuo sa prestola. Grčki ekvivalent mu je Hronos. Latinski naziv dies saturni ušao je u staroengleski jezik kao Saeternesdaeg. Za razliku od engleskog u skandinavskim jezicima, naziv za subotu jeste vezan za njihov folklor. Subota se u skandinavskim zemljama zove lördag ili lørdag, što je izvedeno od stare reči laugr ili laug i znači „kupanje”, pa bi se tako reč za subotu (lördag) bukvalno prevela kao „dan za kupanje”, pošto su Vikinzi imali običaj de se kupaju subotom.

Naziv za nedelju ili dan posvećen Suncu (Sunday) u germanske jezike je došao interpretacijom latinskog naziva dies solis ili dan Sunca, koji je opet preveden sa grčkog heméra helíou.

Hvala sajtu: blog.stranijezici.com

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top