Naslovna » Obrazovanje » Informator obrazovanja » Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine

Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine

strategija-obrazovanjaSvrhe i ciljevi razvoja obrazovanja
Sistem obrazovanja je prvi i najvažniji elemenat životne i razvojne infrastrukture svakog pojedinca, društva i države jer njegov ukupan efekat određuje kvalitet i efekte izgradnje i korišćenja svih drugi sistema, resursa i kvaliteta života. Stoga sistem obrazovanja treba da se razvija tako da svoju ulogu ostvaruje pravovremeno, kvalitetno i efikasno.

Misija sistema obrazovanja u Srbiji u 21. veku je da osigura osnovni temelj života i razvoja svakog pojedinca, društva i države zasnovanog na znanju.
Potpunim prihvatanjem (a) uloge koju obrazovanje mora imati u ekonomskom, kulturnom, socijalnom, političkom, demokratskom i drugom razvoju i poboljšanju strateškog, kooperativnog i konkurentnog kapaciteta i položaja Srbije u savremenom svetu, posebno u Evropskoj uniji, i (b) na osnovu sadašnjeg stanja obrazovanja u Srbiji, koje je u mnogo čemu veoma nezadovoljavajuće, utvrđeni su sledeći ključni ciljevi dugoročnog rgazvoja obrazovanja:

Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine

1. Povećanje kvaliteta procesa i ishoda obrazovanja do maksimalno dostižnog nivoa – nivoa koji proističe iz ukupnih naučnih saznanja i ugledne obrazovne prakse.
2. Povećanje obuhvata stanovništva Srbije na svim obrazovnim nivoima od predškolskog vaspitanja i obrazovanja do stvaranja uslova za celoživotno učenje.
3. Dostizanje i održavanje relevantnosti obrazovanja tako što će se struktura sistema obrazovan ju jeja usaglasiti sa neposrednim i razvojnim potrebama pojedinaca, ekonomskog, kulturnog, istraživačkog, obrazovnog, javnog, administrativnog i drugih sistema.
4. Povećanje efikasnosti upotrebe resursa obrazovanja, odnosno završetak obrazovanja u predviđenom roku, sa minimalnim produžetkom trajanja i smanjenim
napuštanjem školovanja.
Pored ovih, za svaki deo sistema obrazovanja utvrđeni su dodatni, specifični ciljevi njihovog razvoja. Ciljevi i vizije razvoja obrazovanja su osnova na kojoj su
identifikovani glavni problemi sadašnjeg stanja odnosno izazovi pred kojima se nalazi obrazovanje u Srbiji. Vizija razvoja obrazovanja je ono poželjno, potrebno i
ostvarivo stanje sistema obrazovanja koje je najviše podešeno potrebama pojedinaca (stanovnika Srbije), ekonomskog i drugih sistema Srbije, 2020. godine, sa zadatkom da ta vizija bude na putu valjanog razvoja obrazovanja za daleku budućnost (oko 50 godina).
Za dostizanje ciljeva razvoja obrazovanja, utvrđene su konkretne strateške politike, akcije i mere. One su navedene veoma detaljno za svaki pod-sistem (nivo) obrazovanja.

Za povećanje kvaliteta sistema obrazovanja u celini, utvrđena su sledeća strateška opredeljenja.
1. Kvalitet je primarni razvojni cilj na svakom nivou obrazovanja – od predškolskog obrazovanja i vaspitanja do doktorskih studija odnosno obrazovanja odraslih. Ni
jedan drugi cilj ne sme biti ostvarivan na račun kvaliteta.
2. Polazeći od nalaza istraživanja obrazovanja u svetu, prema kojima je kvalitet nastavnika ključni faktor kvaliteta obrazovanja, definisana je posebna strategija obrazovanja nastavnika – pored stručnog, pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje, zatim razvoja nastavničke karijere – od uvođenja u posao
nastavnika, preko dobijanja, obnavljanja i gubljenja licence, sistema ocenjivanja, praćenja, usavršavanja, sve do nagrađivanja, profesionalizacije i osiguranja
ugleda nastavničke profesije.
3. Akreditacija i provera kvaliteta doslovce svih obrazovnih institucija i programa obavljaće se redovno, objektivno i transparentno. Razvijaće se i primenjivati odgovarajući standardi i sistemi unutrašnjeg osiguranja kvaliteta. Kultura kvaliteta obrazovnih ustanova razvijaće se, administrativnim, tržišnim i drugim raspoloživim mehanizmima.
4. Povećanje javnog finansiranja obrazovanja sa tekućih 4,5% na 6,0% BDP do 2020. godine usmeravaće se, prvenstveno na obezbeđivanje i poboljšanje resursa i
uslova koji vode ka povećanju kvaliteta obrazovanja. Sasvim izvesni negativni populacioni trendovi omogućiće, zajedno sa promenom strukture sistema obrazovanja, fokusiranje na kvalitet obrazovanja. U te svrhe će se sprovesti niz potrebnih mera na poboljšanju rukovođenja (menadžmenta), administracije, informacionog sistema i obrazovne statistike.
Za povećanje obuhvata i efikasnosti završavanja školovanja utvrđena su strateška opredeljenja koja treba da se imaju ostvare do 2020. godine, od kojih se ovde navode
sledeća:
1. Za decu od 6 meseci do tri godine povećan pristup diversifikovanim programima i uslugama i obezbeđen obuhvat dece ovog uzrasta u iznosu od 30%.
Za svu decu od 4 do 5,5 godina obezbeđeno da besplatno koriste skraćene (poludnevne) kvalitetne vaspitno-obrazovne programe u toku jedne školske godine.
Za decu od 5,5 do 6,5 godina potpuni obuhvat kroz celodnevne i poludnevne oblike pripremnog predškolskog programa.
2. Sva deca zakonom predviđenog školskog uzrasta (minimalno 98% kohorte), bez obzira na socijalne, ekonomske, zdravstvene, regionalne, nacionalne, jezičke,
etničke, verske i druge karakteristike, obuhvaćena su kvalitetnim osnovnim obrazovanjem i vaspitanjem iz kojeg osipanje nije veće od 5% (osnovnu školu završava 93% kohorte).
3. Minimalno 95% onih koji su završili osnovnu školu (88% kohorte) upisuje neku od srednjih škola. Srednje četvorogodišnje škole upisuje 78% kohorte – jedna
polovina četvorogodišnje srednje stručne a druga polovina gimnazije.
4. Četvorogodišnje srednje stručne škole završava minimalno 95% upisanih (37% kohorte); takođe i gimnazije završava minimalno 95% upisanih (37% kohorte).
5. Strategija sugeriše da se, čim pre, obave sve potrebne analize radi utvrđivanja mogućnosti da se od 2020. godine učini obaveznim (a) upis u srednje obrazovanje
nakon završene osnovne škole i (b) ostanak u srednjem obrazovanju – za slučaj da nije završeno – do sticanja punoletstva.
6. Upisuje se u visoko obrazovanje: najmanje 40% onih koji su završili četvorogodišnje srednje stručne škole (15% kohorte) i 95% onih koji su završili gimnazije (35%
kohorte). Ukupno upisuje institucije visokog obrazovanja najmanje 50% kohorte; prema procenama, najverovatnije 55% kohorte.
7. Pod pretpostavkom da 70% upisanih završi visoko obrazovanje (strukovne ili osnovne akademske studije), u roku ili s jednom godinom kašnjenja, učešće
visokoobrazovanih u ovoj kohorti iznosilo bi najverovatnije 38,5%.
8. Oko 50% studenata koje završe osnovne akademske studije nastavlja školovanje na master akademskim studijama. Najmanje 10% studenta koji završe master akademske studije nastavlja studiranje na doktorskim studijama.
9. Minimalno 60% studenata doktorskih studija završava studije u vremenu njihovog trajanja tako da godišnje najmanje 200 doktoranata na milion stanovnika završi
studije u predviđenom roku. Najmanje 10% studijskih programa doktorskih studija zajednički su s inostranim univerzitetima.
10. Najmanje 7% odraslih u Republici Srbiji obuhvaćeno nekim od programa obrazovanja odraslih.

Glavni izazovi i strategije razvoja obrazovanja…

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top