Naslovna » Deca » Kako novi pravilnik štiti decu od diskriminacije u školi?

Kako novi pravilnik štiti decu od diskriminacije u školi?

deca-diskriminacija

Novi  Pravilnik o postupanju ustanove u slučaju sumnje ili utvrđenog diskriminatornog ponašanja i vređanja ugleda, časti ili dostojanstva ličnosti, donet u okviru Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, počinje da se primenjuje od ove školske godine. Ali šta to znači za decu, roditelje, nastavnike i ostale zaposlene u školi?

Na koji način će Pravilnik rešavati problem diskriminacije? Šta zaista predstavlja diskriminaciju ili vređanje ugleda, časti i dostojanstva ličnosti u vrtićima i osnovnim školama?Da li će deca morati da na rođendan zovu ceo razred ili će moći da izaberu samo drugare sa kojima se druže? Ovo su pitanja o kojima se raspravlja sve od dana kada je Pravilnik stupio na snagu.

Ovim pravilnikom propisuje se postupanje ustanove kada se posumnja ili utvrdi diskriminatorno ponašanje, načini sprovođenja preventivnih i interventnih aktivnosti, obaveze i odgovornosti deteta, učenika, odraslog, roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika, zaposlenog, trećeg lica u ustanovi, organa i tela ustanove i druga pitanja od značaja za zaštitu od diskriminacije, navodi se u Pravilniku.

Šta podrazumeva diskriminacija?

Prema Zakonu i novom Pravilniku, pod diskriminaciju spadaju sva ponašanja kojim se na bilo koji način, bez ikakvog opravdanja, pravi razlika među pojedincima i to na osnovu njihove pripadnosti bilo kojoj grupaciji, uzrastu, boji kože, državljanstvu, imovinskom stanju, seksualnom opredeljenju, statusu, polu, zdravstvenom stanju, izgledu i slično. Nasilje i zlostavljanje kojem može biti izložen pojedinac može biti verbalno i neverbalno, često ponavljano ili jednom učinjeno, a sve sa određenim posledicama – kako psihičkim, tako i fizičkim. Nasilje ne podrazumeva uvek diskriminaciju, ali diskriminacija jeste uvek nasilje.

Najčešći primeri diskriminatornog ponašanja učesnika obrazovanja su:

– izlaganje podsmehu učesnika u obrazovanju po osnovu njegove nacionalnosti;
– omalovažavanje učesnika u obrazovanju ili grupe po osnovu njihovog ličnog svojstva;
– imitiranje hoda, govora, izgleda ili bilo kakvo drugo izlaganje podsmehu učesnika u obrazovanju sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom;
– oslovljavanje pogrdnim nazivima učesnika u obrazovanju ili grupe, zaposlenog ili roditelja – pripadnika određene grupe;
– izražavanje stereotipa i predrasuda o pripadnicima određene grupe;
– pričanje uvredljivih i ponižavajućih šala i viceva o pripadnicima određene grupe;
– promovisanje rodnih stereotipa u vezi sa očekivanjima, uspesima i dostignućima devojčica i dečaka;
– pevanje uvredljivih i ponižavajućih pesama o pripadnicima određene grupe;
– slanje uvredljivih i ponižavajućih poruka određenom licu ili grupi lica putem SMS-a, MMS-a ili društvenih mreža;
– verbalno privilegovanje pripadnika većinske grupe lica neopravdanim i prekomernim pohvalama;
– neopravdano verbalno umanjivanje ili snižavanje doprinosa i uspeha pripadnika manjinske grupe;
– ignorisanje i izbegavanje kontakata sa učesnikom obrazovanja zbog njegovog ličnog svojstva;
– odbijanje da sedi u klupi sa drugim učesnikom obrazovanja zbog njegovog ličnog svojstva;
– omalovažavanje roditelja učenika po osnovu ličnog svojstva.

Prevencija diskriminacije kao rešenje i deo vaspitanja dece

Kada govorimo o deci školskog izrasta i situacijama u kojima oni mogu doživeti diskriminaciju ili vređanje ugleda, časti ili dostojanstva ličnosti, o kojima je reč u novom Pravilniku koji počinje da se primenjuje od školske 2018/2019. godine, reč je o posebno osetljivom problemu. Ovaj uzrast dece predstavlja prvi korak u odrastanju, kreiranju ličnosti i izgradnji karaktera, a baš u tom periodu okruženje ima veliki uticaj na njih.

Upravo zato je Pravilnikom uređen način na koji će svi relevantni učesnici u obrazovanju i vaspitanju dece uticati na prevenciju diskriminacije i vređanja ugleda, časti i dostojanstva ličnosti, sa ciljem da se izbegne diskriminatorno ponašanje učesnika u obrazovanju. Kako bi se odradbe iz Pravilnika sprovodile na pravilan način, svaka škola, odnosno obrazovna ustanova, ima posebne timove za za zaštitu od diskriminacije, zlostavljanja i zanemarivanja, koji se najčešće sastoje od direktora, pedagoga, psihologa i sekretara ustanove, kao i nastavnika i razrednog starešine. Njihov zadatak je da reaguju u slučajevima diskriminacije, ali i kreiranje različitih radionica, predavanja i zajedničkih aktivnosti sa učenicima kako bi se objasnilo šta znači diskriminacija, koje su njene posledice i šta znači sa poštovanjem se ophoditi prema drugima. Na ovaj nečin se vaspitanjem sprečava pojava diskriminacije, a u čitav proces uključeni su, direktno i indirektno, i roditelji koji o svemu moraju biti blagovremeno obavešteni.

Pojedinačne odredbe Pravilnika – pozivanje na rođendan

Sa ciljem da se ilustruje primer diskriminacije u grupi dece kao što je jedno odeljenje ili grupa u vrtiću, dat je primer da deca neće smeti da u učionici/školi dele pozivnice za proslavu svog rođendana ukoliko ne nameravaju da pozovu svu decu iz grupe. Da li to znači da će roditelji uvek morati da pozovu ceo razred svog deteta na rođendan? Ne – već da se pozivanje, kao i sama proslava, ne odvijaju u okviru škole, već u slobodno vreme kada svako ima pravo da pozove, odnosno ne pozove nekoga iz odeljenja. Sam čin pozivanja na rođendan u mlađem uzrastu dece predstavlja jedan od zaista važnih trenutaka u odrastanju i socijalizaciji, teško je objasniti detetu zbog čega baš ono nije pozvano na nečiji rođendan. Jedini način da se to izbegne jeste deljenje poziva van škole.

Još sličnih tekstova pročitajte OVDE

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top