Naslovna » Obrazovanje » Ispeci pa reci deci » Položaj žene kroz istoriju

Položaj žene kroz istoriju

Položaj žene kroz istoriju…

U primitivnim društvima verovalo se da je žena božansko, a ne ljudsko biće, obdarena najvažnijom moći na svetu – rađanjem.

Smatralo se da se deca jednostavno rađaju ženama, i samo su žene mogle da stvore novi život pa su u skladu s tim i poštovane. Kada je otkriven način razmnožavanja počinje dominacija muškaraca. Žene gube svaku društvenu ulogu osim rađanja dece.

polozaj-zene-kroz-istoriju

Položaj žene kroz istoriju

Hamurabijev zakon

Mnogi starovekovni zakonici bave se i pravima žena. Jedan od najstarijih i najbolje sačuvanih je Hamurabijev zakonik iz 17. veka pre Hrista iz Vavilona. Prema tom zakoniku koji je poznat po načelu ”oko za oko, zub za zub”, žena u braku zadržava miraz u svom vlasništvu do svoje smrti, nakon toga ga nasleđuju deca, ali njime u toku braka upravlja muž.

Takođe, muž je dužan u slučaju razvoda, kada žena dokaže da je muž krivac za razvod, da izdržava ženu i decu. Kako bi bilo da to i danas funkcioniše?

Ali u slučaju da žena javno ponižava muža ili je rasipnica muž može ženu da pretvori u robinju i za suprugu uzme drugu ženu. Koliko bi danas bilo robinja?

Takođe, muž ima pravo da na mestu ubije ženu nevernicu. U Srbiji su i u XVIII veku žene preljubnice bile kamenovane. Šta je sa muškarcima preljubnicima? Mislim da su oni u našem mentalitetu podržavani kao “šmekeri”, “frajeri”, “dase”! Hoćemo li svoje sinove drugačije vaspitati?

Položaj žene kroz istoriju

Stara Grčka i Rim

U staroj Grčkoj i Rimu žene su svedene na položaj malo bolji od ropskog. Grčki zakonodavac Solon iz 6. veka pre Hrista zabranio je ženama izlazak iz kuće noću, zbog čega im je i danju sve više bilo ograničeno kretanje. Žene u Sparti, za razliku od žena u ostalim grčkim gradovima, imale su pravo na posed i veću slobodu kretanja, iz jednostavnog razloga što je Sparta organizovana kao vojnički grad-država gde se muškarci veći deo svog života pripremaju za rat, pa je žena gospodarica kuće.

U starom Rimu otac porodice je imao vlast nad sinovima i kćerima, bez obzira na njihovu životnu dob. Bio je i vlasnik celog porodičnog imetka. Što se tiče materijalnog posedovanja, ono ženi u Rimu nije bilo dozvoljeno. Vlast nad kćerkom najpre ima otac, kasnije njen muž kojeg joj izabere otac. Žene su smatrane pravno i poslovno nesposobne i stavljane su u kategoriju s robovima, strancima, maloumnicima i senilnim osobama. Ograničavanje žena u građanskim pravima opravdavali su rečima: ”zbog prevrtljivosti njihove pameti”.

Ipak, nisu sve žene pristale na robovski život i mnoge su ostavile trag u istoriji.
Grkinja Agnodika (4.vek pre Hrista) smatra se prvom poznatom ženom ginekologom na svetu. Lečila je žene prerušena u muškarca pa je zbog svojih uspjeha u lečenju optužena da zavodi svoje pacijentkinje. Na sudu je otkrila da je žena i oslobođena je optužbi.

Položaj žene kroz istoriju

Rimljanka Fabiola (4.vek pre Hrista) smatra se prvom poznatom ženom hirurgom.
Hipatija iz Aleksandrije (4.vek ) prva je po imenu poznata žena matematičarka. Oko 400.g. dolazi na čelo Platonove akademije u Aleksandriji, gde drži predavanja iz matematike i filozofije. Učestvovala je u pisanju mnogih poznatih matematičkih dela iz tog razdoblja. Osmislila je astrolab i bila je poslednja bibliotekarka poznate aleksandrijske biblioteke.

Aspazija iz Mileta je nazvana ”prvom damom Atine” jer se borila za školovanje žena. Koristila se pravom ne-Grkinje i oglušila se na pravila da žena mora da bude kod kuće. Podučavala je žene u njihovim kućama. Ni najstroža ograničenja nisu mogla da spreče privatno učenje.

Mnoge su žene u starom veku poznate kao vladarke ili su uticale na vlast preko svojih sinova ili muževa.

Egipat, Vizantija, Srbija…>>

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top