Naslovna » Obrazovanje » Informator obrazovanja » Obeštećenje za previsoke cene vrtića

Obeštećenje za previsoke cene vrtića

obestecenje-za-vrtice

R A Z L O Z I

Zaštitniku građana se obratilo više građana iz Beograda i Kragujevca, sa pritužbama na rad organa gradova Beograda i Kragujevca, prilikom utvrđivanja učešća roditelja u troškovima boravka dece u predškolskim ustanovama.

Ovaj organ je sproveo postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu Grada Beograda (u daljem tekstu: Sekretarijat), Gradske uprava za poslove lokalne samouprave i opšte uprave grada Kragujevca (u daljem tekstu: Gradska uprava) i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (u daljem tekstu: Ministarstvo), te je na osnovu navoda pritužbi, izjašnjenja Sekretarijata , Gradske uprave i Ministarstva , dokumentacije dobijene od kontrolisanih organa, podataka pribavljenih u neposrednom nadzoru nad radom Sekretarijata, Gradske uprave i Ministarstva sprovedenog 12. 12. 2014. godine i propisa koji regulišu navedenu oblast, utvrdio sledeće činjenično stanje:

I

Obeštećenje za previsoke cene vrtića – Beograd

Izvršni odbor Skupštine grada Beograda doneo je Pravilnik o merilima za utvrđivanje cene usluga za pojedine oblike rada sa decom u predškolskim ustanovama u Beogradu koji je propisao merila za utvrđivanje cene usluge za pojedine oblike rada sa decom koji se ostvaruju u predškolskoj ustanovi koja se nalazi u mreži ustanova u Beogradu. Pravilnik je i dalje na snazi. Iako su 2009. i 2010. godine doneti Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju , koji propisuju način finansiranja delatnosti ustanova kao i da roditelj, odnosno staratelj deteta učestvuje u obezbeđivanju sredstava za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove, čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave u visini 20% od ekonomske cene po detetu – organi Grada Beograda su u periodu od 2010. do 2014. godine doneli više Pravilnika kojima su odredili učešće roditelja, odnosno staratelja deteta za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove, na osnovu odredaba Zakona o društvenoj brizi o deci , Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom , koji ne uređuju ovo pitanje. Naime, Zakon o društvenoj brizi o deci govori o pravu na regresiranje troškova boravka dece u predškolskoj ustanovi, odmora i rekreacije u zavisnosti od materijalnog položaja porodice, dok Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu sa smetnjama u razvoju i decu bez roditeljskog staranja, kao i pravo na regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece iz materijalno ugroženih porodica.

Gradonačelnik grada Beograda je doneo Rešenje o cenama usluga za izvršenje programa u delatnosti društvene brige o deci u Beogradu kojim su utvrđene cene usluga prema vidovima i oblicima rada, a za korisnike je određen samo nominalni novčani iznos koji treba da plate za pojedine oblike rada i/ili vrste usluga. Učešće korisnika usluga Rešenjem nije izraženo u procentima, u skladu sa zakonom. Rešenje je izmenjeno u dva navrata, tako što su izmenjeni novčani iznosi kojima su korisnici usluga bili zaduživani, dok su cene usluga – utvrđene osnovnim tekstom rešenja – ostale iste.

Poslednja visina zaduženja korisnika određena ovim Rešenjem bila je u rasponu od 594,1 do 9.705,70 dinara, dok su pojedine kategorije korisnika bile u potpunosti oslobođene plaćanja.

Gradonačelnik Grada Beograda doneo je 2009. godine Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na regresiranje troškova boravka dece u predškolskoj ustanovi, odmora i rekreacije , kojim su bili uređeni uslovi i način ostvarivanja prava na regresiranje troškova boravka dece u predškolskoj ustanovi, odmora i rekreacije – pravo na regresiranje troškova boravka dece u predškolskoj ustanovi i troškova odmora i rekreacije dece iz predškolskih ustanova gde se učešće roditelja, odnosno staratelja menjalo. Najpre je pravo na regresiranje troškova bilo u rasponu od 65% do 18,5%, a kasnije od 72,8% do 22,3% u zavisnosti od mesečnih prihoda porodice, iako je učešće roditelja u obezbeđivanju sredstava za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove određeno zakonom u visini od 20%.

Ovaj propis bio je na snazi do 2013. godine, kada je Gradonačelnik doneo Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava deteta u oblasti finansijske podrške porodici sa decom na teritoriji grada Beograda koji reguliše istu oblast i koji je i dalje na snazi. U članu 17. Pravilnika određeno je da se mesečna cena korisnicima pojedinačno, utvrđuje u odnosu na utvrđenu cenu usluga i to procentualno u zavisnosti od ukupnog mesečnog prihoda porodice u rasponu od 72,8% do 22,3%, iako je učešće roditelja u obezbeđivanju sredstava za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove određeno zakonom u visini od 20%.

Skupština grada Beograda je donela Odluku o pravima deteta u oblasti finansijske podrške porodici sa decom na teritoriji Grada Beograda kojom se utvrđuju dodatna prava, veći obim prava od prava utvrđenih zakonom i povoljniji uslovi za njihovo ostvarivanje u oblasti finansijske podrške porodici sa decom na teritoriji grada Beograda – pravo na naknadu ukupnih troškova boravka u predškolskoj ustanovi, pravo na regresiranje troškova boravka dece u predškolskoj ustanovi, troškova odmora i rekreacije dece iz predškolskih ustanova i troškova ishrane za decu u produženom boravku u osnovnim školama za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju.

Sekretarijat se, u junu 2010. godine, obratio Ministarstvu sa molbom za pojašnjenje člana 50. stav 1. Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju , a u vezi člana 159. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja , odnosno pojašnjenje odredaba dva zakona kojima je regulisana oblast učešća roditelja, odnosno staratelja deteta u obezbeđivanju sredstava za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove. Sekretarijat je zatražio odgovor na pitanje „da li član 50. stav 1. Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanja podrazumeva da svaki roditelj pojedinačno plaća najviše 20% od ekonomske cene ili navedeni član podrazumeva da roditelji učestvuju u okviru celokupnog finansiranja delatnosti predškolskih ustanova – zbirno za delatnost, odnosno u proseku u visini 20% ekonomske cene, uključujući i ostala sredstva i tekuće rashode u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (član 159. stav 1.)“.

Ministarstvo je u odgovoru Sekretarijatu navelo da se „u skladu sa odredbama važećih propisa može zaključiti da roditelj, odnosno staratelj deteta učestvuje, u visini 20% od ekonomske cene po detetu, u okviru ukupnog finansiranja delatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja u ustanovi čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave“ .

Zaštitnik građana konstatuje da nije postojala odluka Grada Beograda o tome na koji način je utvrđena cena usluge u iznosu od 13.332,00 dinara, a na osnovu navoda Sekretarijata da se do te sume došlo „projekcijom“. Nije postojala odluka, akt ili bilo koji dokument Grada Beograda kojim je učešće korisnika, u skladu sa zakonom, utvrđeno u procentu od 20% od ukupne cene usluge, niti pravni osnov da organi Grada učešće korisnika u ceni usluga utvrde u rasponu od 72,8% do 22,3%. Konačno, Zaštitnik građana konstatuje da nije postojao pravni osnov za izmenu novčanih zaduženja korisnika usluga u situaciji kada cene usluga nisu menjane.

Ministar prosvete je bio u obavezi da podzakonski akt, koji uređuje „bliže uslove i merila za utvrđivanje ekonomske cene obrazovanja i vaspitanja po detetu i učeniku na određenom području, iz određenih grupa, po nivoima i vrstama obrazovanja, neophodan broj zaposlenih, vreme i postupak uvođenje“ , donese u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o osnovama sistem obrazovanja i vaspitanja (rok je istekao 2012. godine). Ovaj podzakonski akt stupio je na snagu u decembru 2014. godine.

Nakon donošenja Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, u Republici Srbiji je na snazi i dalje bio Pravilnik o merilima za utvrđivanje cene usluga u dečjim ustanovama i nije stavljen van snage donošenjem ovog Zakona. Sekretarijat nije, po zahtevu Zaštitnika građana, predočio valjan razlog zbog kojeg, u situaciji kada je Ministarstvo kasnilo sa donošenjem propisanog Pravilnika, nije primenjivao tada važeći Pravilnik za čitavu zemlju i kojim su uređena merila za utvrđivanje cene usluga u dečjim ustanovama, već su organi Grada Beograda svoje odluke o ceni usluge formirali bez pravnog osnova.

Nakon što je Ministarstvo utvrdilo da je učešće korisnika u finansiranju usluga predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Beogradu i Kragujevcu utvrđene suprotno zakonu, Sekretarijat je stavio u izgled da će nova cena biti doneta odmah nakon što ministar donese odgovarajući podzakonski akt, kojim će se utvrditi jasni kriterijumi i merila za formiranje ekonomske cene. Iako je Pravilnik o merilima za utvrđivanje ekonomske cene programa vaspitanja i obrazovanja u predškolskim ustanovama, koji je donelo Ministarstvo, stupio na snagu 31. 12. 2014. godine, organi grada Beograda nisu doneli, niti izmenili odluke kojima se uređuje finansiranje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, osim što je izmenjen nominalni novčani iznos učešća korisnika usluga u ceni usluge na mesečnom nivou (koji je pri ceni usluge od 13.332,00 dinara određen da iznosi 5.540, 00 za naredni period).

U međuvremenu je izmenjena cena usluge i aktuelno iznosi 27.700,00 dinara, a učešće korisnika usluga ostalo je 5.540,00 dinara.

U odsustvu odredbe koja na opšti način bliže uređuje ekonomsku cenu usluge i visinu učešća korisnika u finansiranju usluga, nije moguće utvrditi kako je, na osnovu čega i na koji način utvrđena važeća cena usluge i kako je određen nominalni novčani iznos koji će korisnici usluga predškolskog vaspitanja i obrazovanja plaćati.

Odluke kojima su organi grada Beograda, u periodu od 2010. do 2014. godine, određivali cene usluga predškolskog vaspitanja i obrazovanja i učešće korisnika u finansiranju delatnosti nisu donete u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, kojima se uređuju ova pitanja. Pravilnicima koje je doneo Gradonačelnik učešće korisnika nije utvrđeno u procentu koji je zakonom propisan (20%), već u višim procentima – najpre od 65% do 18,5%, a potom od 72,8% do 22,3% u zavisnosti od mesečnih prihoda porodice. Rešenjima Gradonačelnika učešće korisnika nije izraženo u procentu, već u nominalnim novčanim iznosima. Nije postojao odgovarajući pravni osnov za povećanje novčanih iznosa koje treba da plaćaju korisnici u finansiranju usluga predškolskog vaspitanja i obrazovanja, pri nepromenjenim cenama te usluge.

Sekretarijat, nadležan da priprema nacrte odluka, drugih propisa i opštih akata u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, nije ukazao nadležnim organima Grada da utvrđeno učešće korisnika u ceni usluge nije u skladu sa zakonom. Iako je od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dobio traženo mišljenje o primeni zakona – da roditelj, odnosno staratelj deteta učestvuje u finansiranju usluge u visini 20% od ekonomske cene – Sekretarijat je tokom više godina propustio da preispita odluke koje su na snazi, a potom nadležnim organima Grada, u skladu sa svojim ovlašćenjima i nadležnostima, ukaže na nedostatke postojećih odluka i predloži nove, na zakonu zasnovane.

Obeštećenje za previsoke cene vrtića – Kragujevac…>>

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top