Naslovna » Deca sa smetnjama » Saveti roditeljima » Šta je sinestezija?

Šta je sinestezija?

sta-je-sinestezija

Da li je sinestezija poremećaj ili dar prirode?
Nekoj deci ljubičasti utorak ima ukus tople čokolade…

Zamislite sledeću situaciju. Meri se rodila i odrasla u crno-beloj sobi, a postala je i izvrstan neurofiziolog. Mnogo toga zna, ali je posebno zanimaju boje. O njima zna sve! Zna koje talasne dužine stimulišu retinu, kako receptori reaguju na svetlost i kako se informacije dalje prenose i obrađuju u mozgu, koji regioni mozga se aktiviraju i konačno koje boje se prepoznaju. Meri je čak naučila i koje boje odgovaraju kojim objektima, što samo po sebi ne bi inače bilo vredno pomena, ali jedna stvar je vrlo neobična. Meri i dalje živi u crno-belom svetu, odnosno svojoj sobi. Čita iz crno-belih knjiga i koristi crno-beli kompjuter, njen svet nema boja, nikada nije videla ni jednu. Sve što je o bojama naučila, naučila je u crno-belom okruženju. Kada Meri prvi put izađe iz sobe, čeka je svet u boji. Naravno ovo se nije desilo, to je filozofski eksperiment koji se izvodi isključivo u mislima, tzv. misaoni eksperiment (Mary’s room thought experiment).

Sada, kada ste celu priču dobro zamislili, postavite sebi pitanje: ’’Da li je Meri po izlasku iz sobe naučila nešto novo? Ako jeste, i ako postoji još neko u toj crno-beloj sobi, da li će moći da mu objasni šta je videla, odnosno doživela?’’ Možda većina nas i živi u jednoj takvoj sobi. A oni, za koje sinestezija predstavlja realnost, jednobojnost naših doživljaja teško može i da shvati.

U nekim prošlim vremenima, na pitanje da li možemo da procenimo nečiju ličnost ili intelektualne sposobnosti na osnovu oblika lobanje, odgovor bi nedvosmisleno bio potvrdan. Koliko god ovo danas zvučalo smešno, prostora za diskusiju tada verovatno ne bi ni bilo. Ovakvih ili sličnih primera je mnogo. Ponekad misterija jednog vremena postane dobro poznata činjenica drugog. Ali isto tako, dobro poznata činjenica jednog vremena lako može da postane mit drugog. Različite naučne oblasti istražuju složene procese unutar mozga, što će omogućiti bolje razumevanje funkcija mozga i različitih segmenata razvoja deteta. Svako novo otkriće dobar je putokaz i daje jasniju sliku kuda treba da idemo i usmerimo našu pažnju.

Jedna od nedovoljno poznatih pojava, o kojoj se sve do pred kraj XX veka veoma malo znalo, je i sinestezija. Sam fenomen skoro nije ni istraživan, pre svega zbog jakog uticaja biheviorizma (Biheviorizam je teorijski pravac u psihologiji koji poriče naučnu vrednost introspekcije, te smatra da je osnovni zadatak psihologije objektivizacija ponašanja.), dok danas mnogi naučnici smatraju sinesteziju kao važnu pojavu kojom je moguće bolje razumeti i možda proniknuti u neke od tajni mozga. Nova otkrića osvetljavaju problem iz novih, nepoznatih uglova i omogućavaju bolje razumevanje kompleksnih procesa ljudskog uma.

Naši svetovi i doživljaji istih se razlikuju, tako da moramo da budemo pažljivi kada pričamo o ovom fenomenu i da shvatimo da to nije poremećaj kako se do nedavno smatralo. Patricija Dafi, koosnivač Američkog udruženja sinestetičara, kao mala je rekla svom ocu: ’’Da bih stvorila slovo R shvatila sam da je dovoljno da napišem P i onda samo od gore povučem crticu. Veoma sam se iznenadila što sam uz pomoć samo jedne linije mogla da pretvorim žuto slovo u narandžasto.’’ Kako lako nečija realnost drugima može suludo da zvuči. Zamislite na primer da vam se dete poveri da mrzi kada neko spušta roletne, jer se čuje baš kao njemu najomraženija maslinasta boja. Ili da obožava da čuje reč ’’lampa’’, jer ima ukus šlaga. Kako biste odreagovali? Ili možda i sami imate slične doživljaje?

Šta je sinestezija?…>>

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top