Naslovna » Deca » Deca » Hvalite svoju decu kako bi bili uspešni

Hvalite svoju decu kako bi bili uspešni

 

Hvalite svoju decu kako bi bili uspešni!

sucess

 

Podrška deci u ranom uzrastu je veoma važna kako bi se njihova ličnost razvijala na pravi način. Kroz pravilno vaspitanje roditelji u velikoj meri mogu da utiču na to koliko će njihova deca u budućnosti biti uspešna, a nova naučna istraživanja su otkrila i koje su to metode koje mogu pomoći.

Stručnjaci uvek ističu koliko je važna metoda pohvale i kazne, ali i kako je važno decu hvaliti. Međutim, ispostavlja se da i tu postoje neke nijanse zbog kojih upravo hvaljenje može da izazove kontra-efekat kod dece i da ih u budućnosti ne pretvori u tako uspešne ljude. Ako hvalite decu samo zbog njihovih unutrašnjih sposobnosti, kao što je inteligencija, smanjujete verovatnoću da će ona kad odrastu imati potrebu da uče i napreduju, čime se smanjuju i njihove šanse za neki veći uspeh u životu. Ukoliko pohvale usmerite na strategije i procese koje su deca razvila i primenila – onda će pohvale zaista imati pravi efekat i deca će nastaviti u životu da razvijaju svoje sisteme koji će im pomoći da napreduju i postignu željeni uspeh.

Profesorka Karol Dver sa Univerziteta Stanford napisala je dve studije o deci školskog uzrasta, a sve sa ciljem da objasni razliku između fiksnog i razvojnog načina razmišljanja, ali i kako da decu naučimo da razmišljaju na razvojan, a ne na fiksni način.

Fiksni način razmišljanja predstavlja uverenje da je inteligencija, skoro u potpunosti, urođena, odnosno da ne podleže promenama, da ne može napredovati i da jednostavno – ili ste rođeni pametni i sposobni za uspeh ili to niste. Međutim, razvojni način razmišljanja predstavlja verovanje da je uspeh, u ovom slučaju u intelektualnom smislu, više varijabilan, odnosno – da su inteligencija i veština rešavanja problema nešto što se razvija vremenom i da je to moguće naučiti.

Prema tvrdnjama profesorke Dvek, ovo se može videti na primeru Alberta Ajnštajna. Osoba koja ima fiksni način razmišljanja će reći “Ajnštajn je bio brilijantan”, dok će osoba sa razvojnim načinom razmišljanja primetiti da je Ajnštajn rešio neke jako komplikovane probleme. Suština učenja razvojnog načina razmišljanja je sledeće: Hvalite sposobnost svog deteta da uči umesto da mu samo govoriti kako je pametno!

Istraživanja profesorke Dvek

Profesorka Karol Dvek je sa svojim timom sprovela istraživanje u grupi od 373 učenika sedmog razreda, među kojima je bilo dece koja su pokazivala fiksan i razvojan način razmišljanja. Istraživanje je trajalo dve godine – od početka sedmog, do kraja osmog razreda, a razlike u grupama su vremenom postajale sve izraženije.

“Do kraja prvog polugodišta njihove ocene su se jako razlikovale, da bi se još više udaljavale u naredne dve godine. Jedino u čemu su se grupe razlikovale bio je njihov način razmišljanja” – rekla je Dekova.

Prema očekivanjima, više uspeha i više ocene imali su učenici koji su pokazali razvojni način razmišljanja, a profesorka Dvek je uspela da identifikuje koje su sve to razlike u ovim načinima razmišljanja:

Cilj

Svi učenici koji su učestvovali u istraživanju, a koji su pokazivali fiksni način razmišljanja su na pameti imali samo jedan cilj: Izgledati pametno, uvek i po svaku cenu! To je značilo da će izbeći svaki zadatak koji bi mogao da pokaže da i nisu tako pametni kako su oni mislili.

S druge strane, učenici sa razvojnim načinom razmišljanja se nisu stideli da njihove greške ili neznanje budu otkriveni i da drugi to vide. Za njih to nije predstavljalo neki veći problem jer je njihov cilj: Učiti uvek i po svaku cenu!

Trud i neuspeh

Razlika među grupama učenika veoma je bila uočljiva kada se u obzir uzme način na koji se odnose prema trudu i neuspehu, što je bilo vrlo interesantno istraživačima. Naime, učenici sa fiksnim načinom razmišljanja su napor, odnosno trud i neuspeh videli kao loše stvari jer je po njihovom mišljenju činjenica da se neko jako trudio ili da nije uspeo u nekom zadatku pokazatelj da ta osoba neka urođene sposobnosti za to. Učenici sa razvojnim načinom razmišljanja su verovali da je trud neophodan kako bi se pokrenula sposobnost i našlo rešenje problema.

Dosada i poteškoće

Deca sa fiksnim načinom razmišljanja u tom periodu češće su se žalili na dosadu i to uvek u situacijama kada ne žele više da se potrude jer su naišli na neke poteškoće. Dosada im je bila izgovor jer nisu hteli ni da pokušaju da prevaziđu poteškoće do kojih su stigli u radu. Za razliku od njih, učenici sa razvojnim načinom razmišljanja su školske zadatke posmatrali kao izazove koje je trebalo ispuniti do kraja – bez obzira na koliko poteškoća usput naiđu.

Kako podstaći decu da uspostave razvojni način razmišljanja?

Nakon pronalaženja razlike između fiksnog i razvojnog načina razmišljanja, profesorka Dvek je sa svojim timom istražila i temu – kako postaći decu da razviju pravilan odnos prema učenju? Ova tema je veoma značajna za roditelje u procesu njihovog vaspitanja dece, zbog čega je ovaj tim stručnjaka napravio istraživanje među decom uzrasta od 11 godina koji su bili podeljeni u tri grupe.

Svaka od tri grupe dece dobila je relativno lake testove inteligencije koji su primereni njihovom uzrastu. Na kraju sva deca su dobila pohvale na jedan od ova tri načina:

  1. Jednu grupu su hvalili zbog njihove urođene inteligencije
  2. Druga grupa je dobila pohvale zbog načina na koji su uspeli da reše test
  3. Treća grupa je pohvaljena zbog prolazne ocene, bez spominjanja ni njihove inteligencije niti procesa na koji su primenili kako bi rešili zadatke

Već prvi rezultati nakon ovog istraživanja doneli su veoma zanimljive zaključke. Hvaljenje samo inteligencije je decu gurnulo ka fiksnom načinu razmišljanja. Deca kojima je hvaljen uložen trud i način rešavanja problema došla su do razvojnog načina razmišljanja.

Na osnovu svih rezultata istraživanja koje je sprovela profesorka Dvek sa svojim timom, ona je došla do jednog zaključka, a to je da je potrebno sa strategijom hvaljenja truda i načina rešavanja problema početi u najranijem uzrastu dece – čak već od prve do treće godine, jer upravo tada počinje da se razvija način na koji će dete razmišljati.

Još sličnih tekstova pročitajte na našem portalu OVDE

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Nema komentara.

Scroll To Top