Naslovna » Dešavanja » Svetski dan knjige

Svetski dan knjige

svetski-dan-knjige

Svetski dan knjige i autorskih prava obeležava se 23. aprila svake godine. Odluka o obeležavanju Svetskog dana knjige i autorskih prava doneta je na Generalnoj konferenciji UNESKO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

U Španiji je ovaj dan praznik još od 1923. godine u čast pisca Migela de Servantesa koji je umro na taj dan. Ovo je takođe i deo proslave dana Svetog Đorđa u Kataloniji, gde je tradicija od Srednjeg veka da muškarci donose ruže svojim voljenim, a od 1925. da žene daju knjigu u zamenu. Polovina godišnje prodaje knjiga u Kataloniji je u ovo vreme sa preko 400.000 prodatih i razmenjenih primeraka za preko 4 miliona ruža.

Godine 1995, na Generalnoj konferenciji UNESKO-a je odlučeno da se Svetska dan knjige i autorskih prava slavi na ovaj datum, jer je tada katalonski festival, a i ovo je datum godišnjice rođenja i smrti Vilijama Šekspira.

Knjiga u raznim oblicima postoji više od 2.000 godina. Tokom vremena, od glinenih ploča preko svitaka, postala je – izum epohe. Mnogo puta smo se uverili da nam druženje sa knjigom pomaže da stvari prepoznajemo i da ih utvrđujemo, da iznalazimo bolje oblike za ono što nam deluje nesavršeno. Knjiga je oduvek bila ulaznica za bolji svet i učila nas da ono što nemamo pozajmimo od sebe.

Narodna poslovica glasi: Pismen razmišlja svojom glavom, a nepismen tuđom.

Čitajte deci od malih nogu, to podstiče bliskost, razvija pamćenje i govor, rađa trajnu ljubav prema knjizi.

Danas ljudi brzo žive i imaju malo slobodnog vremena za sebe i svoju decu. I to vreme koje provode zajedno, sve je manje kvalitetno. Promenite to! Učinite da zajedno, vaše dete i vi, upoznate čaroliju odrastanja uz knjigu.

Dete koje danas čita knjigu nosi tu knjigu sa sobom u budućnost – ona ga oblikuje, utiče na njega, ono uči iz nje, pamti je, čuva je u sebi.

Da li knjiga može da posustane pred digitalnom knjigom?

„Teško je poverovati da sve te nove, maloletne igračke, ma koliko korisne, poput kompjutera, mogu da ugroze knjigu sa preko 2,5 hiljada godina teškog iskustva! Najteže je imala u sedmom i osmom veku, kada je sagorela Aleksandrijska, najpoznatija biblioteka starih naroda. I srpska knjiga je preživela tešku nesreću: Hitlerovo bombardovanje nacionalne biblioteke u Beogradu 1941. godine.

Pre 200 godina su nas slepi Višnjić i hromi Karadžić vodili u Evropu, namamili Getea da uči srpski, i poručili nam, ako smo uopšte pismeni, da njihovu knjigu-pismo pročitamo, da svaka srpska književna reč prevedena na strani jezik znači pruženu ruku u svet! I znači prihvaćenu ruku za rukovanje sa svetom.“

Ljubivoje Ršumović

script async src="//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js">

Odgovorite

Scroll To Top