Novi Zakon o finansisjkoj podršci porodici sa decom povećaće siromaštvo već siromašnih porodica
Članovi 16 do 20 – Naknada ostalih prihoda radi nege deteta
Nacrt zakona uvodi razliku između naknade zarade i naknade ostalih prihoda radi nege deteta, praveći tako razliku između osoba, tj. prvenstveno žena, koje su zaposlene i onih koje obavljaju samostalnu delatnost, privremene ili povremene poslove i poljoprivrednu delatnost.
Prvo, potpuno je nejasno zbog čega je Radna grupa napravila ovakvu razliku u nazivu naknade, kada osobe koje obavljaju samostalnu delatnost, privremene ili povremene poslove i poljoprivrednu delatnost takođe plaćaju iste doprinose kao i osobe koje su zaposlene kod poslodavca (za penziono i invalidsko osiguranje, za zdravstveno
osiguranje, doprinos za nezaposlene) i još dodatno plaćaju porez na dobit.
Takođe je nejasno zbog čega je iz ove kategorije izostavljena kategorija osoba koja rade po Ugovorima o delu, na čije Ugovore se plaćaju znatno veći porezi i doprinosi nego što se plaćaju na zarade, i koje na osnovu tih Ugovora mogu da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje, na upis staža, ali očigledno ne i na naknadu zarade radi nege deteta.
U skladu sa tim je izostalo i razmatranje Radne grupe, navedeno u opštim komentarima na ovaj zakon, da se razmotri davanje naknade i za porodilje koje su nezaposlene. Takvo davanje je u svom krajnjem cilju usmereno na dobrobit novorođene dece, njihov pravilan rast i razvoj.
Iz obrazloženja nacrta zakona se ne vidi iz kod razloga ove kategorije žena neće moći da ostvare pravo na naknadu radi nege deteta u trajanju od 2 godine za treće i svako naredno dete, kako je to predviđeno čl. 94a Zakona o radu. Da li će žene preduzetnice to pravo iskoristiti je njihova odluka, ali država ne sme da pravi direktnu razliku između žena
koja se zasniva na činjenici načina njihovog zaposlenja.
Čl. 6 istog člana propisuje da će pravo na naknadu prestati ukoliko se izgubi status lica koje samostalno obavlja delatnost. Na ovaj način će se ponovo direktno diskriminisati ova kategorija žena koje u skladu sa uslovima propisanim ovim nacrtom zakona budu uredno uplaćivale sve poreze i doprinose pre započinjanja ostvarivanja ovog prava. U kakvoj su vezi prestanak statusa lica koje samostalno obavlja delatnost i jednom ostvareno pravo na naknadu? Ova odredba pored toga što je diskriminišuća, je istovremeno i protivustavna.
Podsećamo da čl. 66 Ustava Republike Srbije propisuje posebnu zaštitu svih žena i sve dece, ne samo onih koje ovaj nacrt zakona stavlja u neopravdani povlašćeni položaj.
Novi Zakon o finansisjkoj podršci porodici sa decom
Takođe direktna diskriminacija ove kategorije žena propisana je i stavom 1 čl. 17 u kome je propisano ograničenje određivanja naknade tzv. ostalih prihoda ženama koje obavljaju samostalnu delatnost, privremene ili povremene poslove i poljoprivrednu delatnost do visine 3 prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, dok je kod zaposlenih žena ta naknada ograničena do visine 5 prosečnih mesečnih zarada (st. 1 čl 12 nacrta zakona).
Usvajanjem ovakvih odredaba država Srbija bi direktno prekršila prihvaćenu međunarodnu obavezu.
U odnosu na st. 3 čl. 19 važi isti komentar kao za st. 3 čl. 14.